Velika retrospektivna izložba Tomislava Gotovca pod nazivom "Anticipator kriza - Kuda idemo ne pitajte" otvorena je u petak kao prva izložba u novom prostoru Muzeja moderne i suvremene umjetnosti Rijeka (MMSU) u kompleksu Rikard Benčić.
Izložen je sveobuhvatni presjek Gotovčeva 60-godišnjeg umjetničkog djelovanja putem fotografija, foto i video dokumentacije njegovih performansa i akcija, dokumenata, novinskih naslovnica i drugih medija. Predstavljene su neke od njegovih glasovitih i snažnih akcija, ali i neki do sad javnosti nepoznati materijali.
Kustosica izložbe Nataša Šuković istaknula je da je ovo prva retrospektivna izložba Tomislava Gotovca uopće a da su je ona i druga kustosica Ksenija Orelj doživjele i postavile kao dugometražni film u kojem je Gotovac glavni glumac i redatelj a čija se radnja odvija u raznim filmskim žanrovima. Orelj je navela da se izložba ne zadržava samo u galerijskom prostoru, nego se, kako je i sam Gotovac činio, širi na ulicu i kino. Naime, dio programa izložbe odvijat će se u riječkom Art-kinu Croatia, gdje će se prikazivati Gotovčevi filmovi.
Ravnatelj MMSU Slaven Tolj naveo je da su već i prije svečanog otvaranja novog prostora dobili pohvale od susjeda i bivših radnika nekadašnje tvornice Rikard Benčić, koja je djelovala na ovoj lokaciji, tijekom obilazaka uređenog prostora. Supruga Tomislava Gotovca Zora Cazi-Gotovac, ujedno predstavnica Instituta Tomislav Gotovac koji je pomagao u priređivanju izložbe, ocijenila je da je ovo veliki dan za sve te da bi Gotovac bio vrlo ponosan da se baš njegovom izložbom otvara novi prostor MMSU . Ustvrdila je da je iza ove izložbe ogroman posao i dodala "Rijeka je zahvaljujući svima vama postala Tomislavgrad!".
Ravnateljica agencije Rijeka 2020 Emina Višnić rekla je da Riječani mogu biti ponosni da je jedan od ključnih infrastrukturnih objekata za realizaciju programa EPK 2020 otvoren više od dvije godine prije 2020. O vrijednosti MMSU je govorio pročelnik Odjela gradske uprave za kulturu Ivan Šarar, ocijenivši da je grad koji ima ustanovu koja se bavi sadašnjošću više grad nego onaj koji je nema, dodavši "sretni smo što imamo ustanovu za suvremenu umjetnost u gradu".
Izložbu je otvorio riječki gradonačelnik Vojko Obersnel rekao je da je projekt uređenja novog prostora za djelovanje MMSU više od desteljeća pratio niz kontroverzi, od političkih, preko umjetničkih do vlasničkih. No sad je on otvoren, a do 2020. godine će u ovom kompleksu djelovati i Muzej grada Rijeke, Gradska knjižnica Rijeka i Dječja kuća, objekt u kojem će djelovati ustanove u kulturi namijenjene djeci. Tako će nastati "art kvart" ili četvrt kulture, rekao je Obersnel.
Samom otvorenju izložbe prethodio je performans umjetnice Milo Moire od dosadašnjeg prostora MMSU u Ulici Dolac u središtu grada do Rikarda Benčića.
Ona je posve gola, s vizirom za virtualnu stvarnost na očima te natpisom na francuskom jeziku "Ceci n’est pas une femme nue (Ovo nije gola žena)" na grudima i leđima, kao referencom na rad Renea Magrittea "Ceci n'est pas une pipe (Ovo nije lula)" te binarnim brojčanim zapisom na drugim dijelovima tijela, prošla preko Korza te prema Rikardu Benčiću. Izazvala je izuzetan interes građana, od najmlađih, koji su u to vrijeme završavali s nastavom do najstarijih, a mnogi među njima su poželjeli fotografijom zabilježiti ovaj nesvakidašnji umjetnički događaj u središtu Rijeke.
Nakon otvorenja Gotovčeve izložbe proglašen je pobjednik nagrade na likovnom natječaju "Ivo Kalina" koja se dodjeljuje za najbolju likovnu izložbu na području suvremene umjetnosti od 2006. godine. Nagrada se dodjeljuje bijenalno domaćim ili stranim fizičkim i pravnim osobama za najbolju samostalnu izložbu ili autorsku koncepciju izložbe. Dobitnik za dvogodišnje razdoblje, za 2015. i 2016. godine je Alen Floričić za retrospektivnu izložbu "Video 1998.-2015." u MMSU, od 30. listopada do 22. studenoga 2015. godine
Novi prostor MMSU je u tzv. H-objektu nekadašnje tvornice Rikard Benčić, nazvane prema tlocrtnom obliku građevine. Prostire se na 1550 četvornih metara prizemlja i prvog kata. Prostor je uređen minimalno i zadržano je ozračje industrijskog pogona, prema projektu arhitekta Dinka Peračića.