IZLOŽBA U MUO

Ovo su prizori koji su francuskoj publici ispričali našu priču

    AUTOR:
    • Patricia Kiš

  • OBJAVLJENO:
  • 16.01.2013. u 08:55

Peter Knapp, fotograf iz Pariza, s hrvatskom se scenom susreo posve slučajno: preko jedne fotografije Toše Dabca koju je ugledao na izložbi Ivana Picelja u galeriji Denise René šezdesetih godina prošlog stoljeća. Bilo je to doba kada je i sam Knapp osjećao potrebu za prekretnicom u svojem životu, za napuštanjem modne fotografije, koje se zasitio, i okretanju prema umjetnosti. Kasnije dolazi u Zagreb, upoznaje se s lokalnom scenom, druži se s Mladenom Tudorom.

Tošo Dabac

Emerik Feješ, naivni slikar 1940.

Dvije teme

Trebalo je proći pola stoljeća da bi Dabčev rad Knapp stavio u širi kontekst. Naime, kako su u sklopu projekta “Croatie, la voici” u Francuskoj naše autore birali njihovi stručnjaci, on je bio u ulozi kustosa fotografije, a pri tome je imao pomoć Marije Tonković koja se niz godina bavi fotografijom, pa je javnosti tako, primjerice, otkrila opus Đure Janekovića.

Nemoguće je bilo dati presjek cijele povijesti hrvatske fotografije u zadanom prostoru u Cité Internationale des Arts, pa se Knapp ograničio na dvije teme: zlatno doba magazina i novina, reportaže i fotožurnalizam, temu koju i sam najbolje poznaje, te suvremenu fotografiju, koju bira po naraciji koju ona nosi, poput prizora dubrovačke svakodnevnice koje bilježi Marko Ercegović.

I u galeriji Futura

Izlaže pet poslijeratnih i četiri suvremena autora.

U razgovoru s Knappom učinilo mi se da ga je od suvremenih autora najviše zaintrigirao rad Ivana Faktora, “Kangaroo Court”, gdje umjetnik rekonstruira kadar u kojem se sudi ubojici iz filma “M” Fritza Langa.

Knappovu su senzibilitetu bliski i supružnici Slavka i Milan Pavić. Milan Pavić je radio u Agenciji za fotodokumentaciju pa je obilazak tadašnje Jugoslavije, bilježenje radnih akcija, izgradnji pruga, brodogradnje, obnove autocesta i slično, bio njegov posao. No snimao je i po svom umjetničkom senzibilitetu. S njim je išla i njegova supruga Slavka Pavić i zajedno su zabilježili neke od najupečatljivijih prizora poslijeratne fotografije.

Cvijeće i smeće

U Parizu se pričalo i o visokim kvalitetama izloženih fotografija, o čemu ćemo se moći i sami uvjeriti. Izložba je stigla iz Pariza u Zagreb i otvara se 17. siječnja.

Nije ostvarena i zamisao o kojoj se izvorno govorilo, da se u MUO otvori i izložba samog Knappa, koji je promijenio način prijeloma Ellea, kao i modnu fotografiju (modeli u životnim situacijama, na ulici). No, zato ćemo njegove radove moći pogledati od večeras u galeriji Futura, gdje se otvara izložba “Cvijeće i smeće Petera Knappa”. Bit će izloženo šest modnih fotografija i šest novijih.

U susret izložbi predstavljamo vam neke od autora kroz fotografije koje su snimili.

Majčina ljubavna pisma

Mlada 29-godišnja fotograf-kinja Jelena Blagović snimala je ljubavna pisma koja je primala njezina majka, prije nego što se udala za njezina oca i rodila nju. Majka je čuvala sva ljubavna pisma u ladici, a dobivala ih je u razdoblju od 1968. do 1981. Fotografkinja je na ovaj način i kroz ovaj projekt upoznala nepoznati dio majčine prošlosti. Fotografije su nježne, poetske. Požutjele stranice pisama romantičnog sadržaja snima pri mekoj rasvjeti.

Najnovije