ZAGREB - Koja je budućnost napuštenih tvornica u centru Zagreba i hoće li se napokon netko njima i pozabaviti i dati konkretan prijedlog i rješenje? Ovo je pitanje polazna točka izložbe “Zagrebačka industrijska baština: povijest, stanje, perspektive” koja će se u utorak otvoriti u Muzeju grada Zagreba.
Izložbi je prethodilo višegodišnje istraživanje na čijem je čelu mladi povjesničar Goran Arčabić, kustos MGZ-a. Sam je projekt podijeljen u tri dijela. Dio koji će se moći pogledati u utorak obuhvaća razdoblje od 1862. kada nastaju prvi industrijski objekti, do 1918. godine, a slijedi izložba inudstrijskih objekata nastalih u razdoblju do 1945. koja će se otvoriti 2012. U ovom muzeju već znaju i što će pokazati 2014. godine: bit će to izložba pod nazivom “Vrijeme giganata: Zagrebačka industrijska baština 1945. do 1990”. Svaki od ovih objekata, popraćen je povijesti, maketom i prijedlogom planova za budućnost.
Zvijezde izložbe koja se otvara za nekoliko dana slijedeći su objekti: Paromlin, nekadašnja strojarna Gredelj, Tvornica duhana, bivša kožara, tvornica Penkala - kasnije Nada Dimić, Plinara u Radničkoj te Zagrebačka pivovara. Za neke od njih sudbina je već poznata.
Industrijski centar JI Europe
U sklopu Tvornice duhana, uz novoj se zgradi Adrisa, uz dio za poslovne projekte, planira i Povijesni muzej. Nekadašnja kožara danas je izložbeni prostor Gliptoteka HAZU.
A ostali objekti?
- Želimo pokazati veliki utjecaj koji industrijska arhitektura ima na grad i kako se uklopila u njegovo tkivo danas. Zagreb je, uostalom, bio jedan od jačih industrijskih centara jugoistočne Europe od kraja 19. stoljeća, sve do 1990. godine, a neki od vrijednih objekata zbog nemara mogu posve propasti. Počeli smo od osnovnog pitanja je li riječ o smetnji ili potencijalu i zaključili kako je definitivno riječ o potonjem - navodi Arčabić. Nadodaje kako je iluzorno očekivati da baš svaki kvadrat bude vrednovan spomenikom kulture ili da svi ovi prostori budu pretvoreni u muzeje, no nužno je da očuvati vrijedne objekte i dati im kvalitetan sadržaji.
Zaštićena jezgra
- Primjerice, za prostor Gredelja koji ima 130 tisuća kvadratnih metara a nalazi se u centru grada, prihvatljivije je da bude i željeznički muzej, ali i poslovna zona, kako je bilo predviđeno GUP-om. Važno je sačuvati zaštićenu jezgru od četiri objekta, a dijelove koji su nastali stihijskom nadogradnjom može se odstraniti, kako bi se kompleks povezao s gradom. Mislim tu i na vrijedne strojeve iz tvornice, njih 20-tak koji imaju povijesnu vrijednost, i po njoj su jedinstveni i u europskim okvirima - zaključuje ovaj kustos.
Nadalje, tu je primjer nekadašnje tvornice Penkala, kasnije preimenovana u Nadu Dimić, koja je landmark centra grada - Riječ je o prvoj tvornici mehaničkih olovaka na svijetu.
Projekcija dokumentaraca
U smislu arhitekture, za projekt su bili zaduženi slavni arhitekti Honigsberg i Deutsch, a kasnije ju je nadogradio Rudolf Lubinski. Riječ je o jako važnoj industrijskoj baštini Zagreba. Ova je zgrada, sada u privatnom vlasništvu, kroz godine promijenila niz vlasnika. U sklopu ovog objekta, danas-sutra, može biti novi sadržaj, pa i hotel, ukoliko se nađe načina za isticanje njezine specifičnosti - zaključuje.
Želja im je potaknuti građane i nezavisne stručnjake na promišljanje nacionalne baštine, po uzoru na slične primjere u svijetu: prije svega u Njemačkoj i Velikoj Britaniji
- Najsjajniji se primjeri mogu vidjeti u Berlinu gdje su industrijski objekti prenamijenjeni na razne načine, od poslovnih objekata i kulturnih sadržaja, preko hotela do shopping centara. U Njemačkoj je inicijativa došla od vlasti, u Britaniji od ljudi. Kod nas za sada nije došla niotkoga, osim sporadičnih inicijativa - kaže Arčabić. I nadodaje kako će na izložbi biti pokazana važnost industrijskih krajolika, među kojima su i radnička stambena naselja, poput Radničkog dola.
Za vrijeme Noći muzeja 29. siječnja, bit će zanimljivo pogledati i projekciju dokumentarnih filmova snimljenih u zagrebačkim tvornicama tijekom 20. stoljeća.