Jutarnji u Poljskoj

Što sve Rijeka može naučiti od Wroclawa kao kulturne prijestolnice Europe

 YouTube
Za programe Europske prijestolnice kulture Wroclaw je izdvojio 70-ak milijuna eura, a dvije tisuće događaja je pratilo 5,2 milijuna ljudi

Na otvorenju Europske prijestolnice kulture u Wroclawu u siječnju ove godine jedna je gladna kuna progrizla električni kabel, privremeno odgodivši početak spektakla “Mostovi” u režiji britanskog umjetnika Chrisa Baldwina, upriličenog na 27 mostova tog poljskog grada na Odri.

Deseci tisuća gledatelja preko sat vremena čekali su na otvorenom, na siječanjskoj hladnoći koja je u Poljskoj nešto nemilosrdnija nego u našim krajevima, pitajući se što se događa. No, predstava je nakon žurnog otklanjanja kvara odigrana i na incident s nepromišljenom životinjom koji je organizatore doveo u predinfarktno stanje danas gledaju kao na simpatičnu anegdotu.

Za zatvaranje EPK 2016. u Wroclawu ništa nije prepušteno hiru prirode i svečanost je proteklog vikenda upriličena u grijanoj i od grabežljivaca sigurnoj dvorani Centennial, monumentalnoj građevini pod UNESCO-ovom zaštitom koju je 1913. izgradio poznati njemački arhitekt Max Berg. Centennial je smješten pored podjednako monumentalnog Paviljona Četiri kupole koji je u svojem obnovljenom izdanju otvoren u lipnju ove godine. Riječ je o kompleksu također izgrađenom 1913. koji je kroz proteklo stoljeće obavljao razne funkcije, a od 50-ih do 90-ih tu je bio smješten veliki filmski studio u kojem su snimana remek-djela poljske kinematografije kao što su “Rukopis nađen u Zaragozi” Wojciecha Jerzyja Hasa, “Generacija” i “Pepeo i dijamanti” Andrzeja Wajde ili “Nož u vodi” Romana Polanskog. Danas udomljuje Muzej suvremene umjetnosti i jedan je od brojnih poljskih primjera uspješnog povlačenja novca iz fondova Europske unije za infrastrukturne projekte.

Paviljon četiri kupole

EPK 2016., za što je Wroclaw od proglašenja imao osam godina vremena za pripremu, iskorišten je među ostalim kao prilika za značajna infrastrukturna ulaganja teška čak 280 milijuna eura, a spomenuta dvorana Centennial i Paviljon Četiri kupole spadaju među šest građevina koje su u tom periodu osvanule u novom ruhu. Pored toga, ulagalo se i u brojne druge prostore - koncertne, izložbene, muzejske, konferencijske, coworking…

Tijekom vikenda u Wroclawu obišli smo neke od njih, uvjerivši se iz prve ruke kako su Poljaci ozbiljno prionuli poslu na svim poljima. U dijelu industrijskog kompleksa za pročišćavanje gradske vode napravljen je, recimo, muzej posvećen vodi, Hydropolis, koji kroz izložbe, igre i interaktivne aplikacije obrađuje sve segmente tog prirodnog elementa, povezujući znanost, povijest i tehnologiju.

Složena povijest

Muzej Pan Tadeusz vrti se oko istoimenog djela poljskog pjesnika, pisca i filozofa Adama Mickiewicza, objavljenog 1834., koje se smatra najvećim poljskim nacionalnim epom i posljednjom velikom epskom poemom europske književnosti.

Wroclaw je, slično kao i Rijeka koja će EPK postati 2020., grad izuzetno složene povijesti i pitanje identiteta jedna je od osnovnih tema kojom se bavio tamošnji projekt Europske prijestolnice kulture. Grad je osnovan u 10. stoljeću, a kroz tisućljetnu povijest bio je pod poljskom, češkom, mađarskom i njemačkom upravom. Nekoliko stotina godina, zaključno s Drugim svjetskim ratom, bio je to njemački grad pod imenom Breslau, ali nakon što su ga snage SSSR-a osvojile 1945., porušivši 70 posto grada, poljska je granica pomaknuta prema zapadu te je iz njega protjerano kompletno njemačko stanovništvo i doseljeno novo, poljsko. Danas, zajedno s okolicom, wroclawska urbana aglomeracija broji oko milijun ljudi, među kojima je stotinjak tisuća Ukrajinaca koji ovdje dolaze na studij ili u potrazi za boljim životom, a EPK sve te identitetske specifičnosti nastoji spojiti i povezati.

Završnu ceremoniju EPK pod nazivom “Nebo” također je režirao Chris Baldwin, jedan od osam kuratora ovogodišnjeg programa, a spektakl s preko 200 izvođača bio je zamišljen kao putovanje kroz turbulentno 20. stoljeće u Wroclawu kroz priču o tri generacije žena iz jedne gradske obitelji. U sklopu ovogodišnjeg programa EPK, za koji je Wroclaw izdvojio 70-ak milijuna eura, održano je dvije tisuće evenata koje je pogledalo 5,2 milijuna ljudi.

Prema riječima Krysztofa Maya, generalnog direktora EPK, prije 2016. Wroclaw je godišnje posjećivalo oko dva milijuna turista, tako da su brojke više nego udvostručene, čime je nadmašeno obećanje koje su u pripremama dali gradonačelniku. Oko 75 posto stanovnika grada ocijenilo je u anketama projekt EPK uspješnim i dobrodošlim, a u njemu su mnogi od njih aktivno sudjelovali.

500 gitarista

U gradu su, među ostalima, nastupali Ennio Morricone i David Gilmour, na dodjeli Europske filmske nagrade Wroclawom su se oduševljavale zvijezde poput Wima Wendersa, oboren je Guinessov svjetski rekord sa 500 gitarista koji su na gradskom trgu uživo izveli “Hey Joe”, pokrenuti su novi glazbeni, književni, filmski i kazališni festivali, uspostavljen je sistem umjetničkih rezidencija, grad je postao UNESCO-va Europska prijestolnica knjige…

Kako mi je rekao jedan od dvije tisuće volontera koji su značajan dio projekta iznijeli na svojim leđima, ako i samo 30 posto novopokrenutih evenata opstane nakon 2016., bit će to ogroman uspjeh. Sve iznad toga bit će i više nego što su sanjali.

Želite li dopuniti temu ili prijaviti pogrešku u tekstu?
Linker
20. travanj 2024 08:01