Kada se Robert Langdon, profesor s Harvarda koji se odlično razumije u svakojake šifre, prvi put pojavio u jednoj knjizi Dana Browna, nije to bilo ništa posebno. Roman se zvao “Anđeli i demoni”, prodan je u desetak tisuća primjeraka u Americi i činilo se da je to kraj Langdonovih pustolovina. Brown je, međutim, bio uporan, Langdon je bio njegov alter ego, uostalom kao klinac je božićne darove morao tražiti uz pomoć mape s izgubljenim blagom, pa ga je uveo kao junaka i u “Da Vincijev kod”.
Za razliku od prethodnika, ova je knjiga bila golemi hit s nakladom od 80 milijuna primjeraka, odjednom je sve što je Brown prije napisao naprosto razgrabljeno, a pogotovo “Anđeli i demoni”. Za “Da Vincijev kod” se zainteresirao i Hollywood, nije ih obeshrabrilo što su iz Vatikana prokleli knjigu koja se bavi Isusom Kristom na način koji nema puno veze s Biblijom, film je režirao renomirani Ron Howard (Oscar za “Genijalni um”), a ulogu Roberta Langdona dobio je Tom Hanks, jedna od najvećih holivudskih zvijezda.
Kao i knjiga, i film je postao megahit pa se odmah prionulo na ekranizaciju “Anđela i demona”. Ni po čemu se nije dalo razabrati da se radnja u tom filmu odigrava prije “Da Vincijeva koda”, utržak je bio nešto manji, ali još uvijek dovoljno impresivan da je svaka knjiga s Langdonom mamila na filmsku adaptaciju. Brown ih je u međuvremenu napisao još dvije, “Izgubljeni simbol” i “Inferno”, prva je već imala nekoliko verzija scenarija kada je odlučeno da najprije u produkciju ide druga. Možda je razlog bio u tome što su “Izgubljeni simbol” kritičari nemilosrdno sasjekli (Slavoj Žižek nazvao ga je najgorom knjigom ikad napisanom), a “Inferno” je primljen nešto blagonaklonije.
Radnja “Inferna” počinje u Firenci. Robert Langdon budi se iz nesvijesti u jednoj od tamošnjih bolnica, pojma nema kako je tamo dospio, posljednje čega se sjeća jest da je šetao Harvardom, a što je bilo poslije toga - ne zna. Liječnica Sienna Brooks (Felicity Jones) objasni mu da ga je okrznuo metak i da je zbog toga izgubio svijest, no za daljnja objašnjenja nema vremena jer je u bolnicu upala zagonetna Vayentha (Ana Ularu), ubila šefa odjela i pohitala u sobu u kojoj se nalazio Langdon. On je, srećom, već pobjegao s privrženom liječnicom, sakrio se u njezinu stanu, no tamo je otkrio da ne može očekivati pomoć od američkog veleposlanstva, ali ni talijanske policije.
Kako iskrsavaju novi likovi, tako se ustanovljava da je intriga u koju je Langdon upao još opasnija od onih u “Da Vincijevu kodu”, ali da bi ovaj put mogao stradati i znatan dio čovječanstva. Je li naizgled obični harvardski profesor u stanju suprotstaviti se takvim protivnicima?
I ovaj je film režirao Howard, to je jedina komercijalna franšiza koju on potpisuje, inače radi puno ambicioznije filmove, često zasnovane na istinitim događajima kao što su “Apollo 13” (poznata nesreća svemirske letjelice), “Frost/Nixon” (kako je britanski TV voditelj David Frost uhvatio pred kamerama bivšeg američkog predsjednika Richarda Nixona u laži) i “Utrka života” (rivalstvo vrhunskih vozača Jamesa Hunta i Nikija Laude), dok mu se u kinima po svijetu upravo prikazuje odličan dokumentarac “The Beatles: Osam dana u tjednu - godine turneje”.
Za razliku od spomenutih naslova, trilogija po Danu Brownu je čista fantazija, svojevrsno “grešno zadovoljstvo” kojega se Howard ne želi odreći.
'Inferno' je u kinima od 20. listopada.