PRONAĐITE ŠTO VEĆE PLATNO

STIGAO JE NOVI 'BLADE RUNNER' Koliko će nastavak jednog od najutjecajnijih SF-ova u povijesti biti važan novim generacijama

AUTOR:
    • Tomislav Novak

  • OBJAVLJENO:
  • 05.10.2017. u 15:35

  •  

    Phillip K. Dick mrzio je prvu verziju scenarija za “Blade Runnera”. Scenarista Roberta Jaffea navodno je jednom prilikom pitao: da te pretučem odmah ili da pričekam da dođemo kod mene doma?

    Iako je još kasnih šezdesetih bio smatran za velikog SF pisca, Dicka je Hollywood tek trebao otkriti, a filmska adaptacija njegove, danas možda i najpoznatije priče, “Sanjaju li androidi električne ovce”, bila mu je mrska od samog početka.

    Između ostalog i zato jer je naslov “Blade Runner” (Istrebljivač) preuzet iz novele Alana E. Noursea koja s filmom nema nikakve veze. Producentima je jednostavno zvučao više cool.

    Tek kad je vidio prve specijalne efekte Douglasa Trumbulla i uživo posjetio setove koje je redatelju Ridleyju Scottu po predlošcima Syda Meada sastavio Laurence G. Paull, Dick je “blagoslovio” film čiju premijeru nikad nije doživio jer je preminuo nekoliko mjeseci ranije.

    Paklena satnica

    To da je produkcija “Blade Runnera” (1982.) bila kaotična, opće je mjesto filmske povijesti. Žestoke svađe glavnoga glumca Harrisona Forda i tada još redatelja početnika Scotta, pobuna filmske ekipe, probijanje budžeta, paklena satnica (snimano je 60 noći zaredom) i pritisak producenata na konačni izgled filma za rezultat su imali, do danas, pet službenih verzija filma, i čak osam ukupno, uključujući i misterioznu četverosatnu verziju koja je navodno samo jednom prikazana šefovima Warner Brosa i nikad više.

     

    Film je pogrešno reklamiran, zbunio je gledatelje, dočekan je mlako, i od kritike i publike, jedva je zaradio malo više od onog koliko je stajao, 33,8 milijuna dolara naspram 28 milijuna troška, a prokletstvo “Blade Runnera” do danas je postala urbana legenda.

    Danas, 35 godina kasnije, kad u svjetsku kinodistribuciju kreće njegov nastavak, malo tko sumnja u financijski uspjeh “Blade Runnera 2049”.

    Prve projekcije govore da će se film samo u SAD-u u prvom vikendu otvoriti u zoni između 35-40 milijuna zarade na kinoblagajnama, a s obzirom na gotovo unisone kritičarske hvalospjeve, ne bi trebao imati nikakvih problema da dostigne i osjetno prebaci troškove produkcije koji se procjenjuju na 185 milijuna dolara.

    Prođe li sve kako treba, “Blade Runner 2049” tu bi cifru mogao premašiti već nakon 15 dana prikazivanja u svjetskim kinima.

    Prije toga ipak mora prijeći neke prepreke. Kako Scott Mendelson objašnjava za Forbes, ne smijemo zaboraviti da je riječ o dugačkoj (traje 2 sata i 45 minuta) i pomalo sporoj SF drami koja je nastavak 35 godina starog filma koji je također podbacio u kinima. Pitanje je mogu li nostalgija i vrlo pozitivne recenzije natjerati dovoljno publike da plati ulaznicu za njega. S druge strane film ugledni kritičari opisuju kao najveći spektakl u posljednjih 20 godina.

    Trend reciklaže

    Međutim, izazov za novog “Istrebljivača” nikad ni nije bio samo financijski, jer današnja kinodistribucija čak i od vrlo loših filmova može izvući osrednje financijske rezultate. Najvažnije, i zapravo jedino pitanje bilo je hoće li umjetnički uopće biti do koljena originalu.

    Odnosno da pojednostavnimo: treba li nam nastavak filma koji se danas smatra jednim od najvažnijih SF ostvarenja u povijesti? Ili dodatno: zašto se nastavci klasika filmske povijesti uopće snimaju? Što se uopće novog može reći?

    Da hollywodskim producentima ništa nije sveto, odavno je stara vijest. Živimo u eri u kojoj su oživjeli kultni klasici poput Lucasovih “Ratova zvijezda”, Millerova “Pobješnjelog Maxa”, “Carrie”, Carpenterova “Napada na policijsku postaju”, Romerovih “Živih mrtvaca”, “Planeta majmuna”, da spomenemo samo neke.

    Trenda sveopće reciklaže, rebootova, remakeova, nastavaka i prequela nije lišena ni televizija (“Twin Peaks”, “Bates Motel”, “Smrtonosno oružje”, “Egzorcist” i mnogi drugi...)

     

    Mračni futurizam

    Međutim, “Blade Runner” je malo kompleksniji “property”, kako to vole nazivati u filmskoj branši. Mračni futurizam, neo noir dizajn, kišom natopljene prenapučene ulice megapolisa i propitkivanje ljudskosti, bioetike i egzistencijalizma utjecale su kao malo koji film na čitavu generaciju filmaša i umjetnika. Ideje, radnja i atmosfera tog filma kopirane su do besvijesti i nadahnule su mnoga nova remek-djela u sljedećih 30 godina.

    Scott će kasnije “Blade Runnera” nazvati svojim vjerojatno najkompletnijim i najosobnijim djelom, a njegova i Dickova distopijska vizija budućnosti postat će prevladavajuća i ogledat će se u nizu filmova, od “Totalnog opoziva”, preko “12 majmuna” do “Children of men” i drugih. Gotovo da nema redatelja koji se kasnije okušao u SF žanru a da “Istrebljivača” nije naveo kao svoj uzor.

    Nije ni čudno, jer uzori “Blade Runnera” ionako su klasici poput “Metropolisa” Fritza Langa, Kubrickova “Odiseja u svemiru” i između ostalog i “Velika očekivanja” Davida Leana.

    Među fanovima originala je i Dennis Villeneuve, talentirani kanadski autor koji je zasjao nizom filmova, od kojih su među masovnije poznatima “The Prisoners”, “Sicario” i “Arrival”.

    Kad su već morali dirati u naslijeđe “Blade Runnera”, a Scott je odustao od povratka u redateljski stolac (ostao je izvršni producent), odabir Villeneuvea fanovima ustrašenim od uništavanja naslijeđa došao je kao melem na ranu.

    Još kad je za direktora fotografije izabran veliki Roger Deakins, a objavljeno je da će svoju ulogu reprizirati i Harrison Ford i oni najtvrdokorniji fanovi zagrijali su se za novi film.

    Svijet a i kinematografija promijenili su se u posljednjih 35 godina. Koliko će novi “Blade Runner” biti važan za nove generacije? Saznat ćemo ubrzo.

    Na kraju, kratki vodič/podsjetnik za one (ima i takvih, vjerujte) koji dosad film nisu pogledali ili su ga pogledali jako davno: Ford je u originalu glumio Deckarda, bivšeg policajca koji prihvaća jedan posljednji zadatak da pronađe i ulovi četiri replikanta. Naime, u budućnosti (film je smješten u 2019. godinu u Los Angelesu, što je osamdesetih smatrano dalekom budućnosti), korporacija Tyrell proizvodi replante, robote u svemu gotovo identične ljudima koje koristi za izgradnju kolonija na drugim planetima, za vojne sukobe i - seks. Kad se grupa replikanata pobuni i pritom masakrira ljudske gospodare, Deckard ima zadatak uhvatiti ih i pogubiti.

    U lovu na Deckarda

    Na kraju filma (spoiler alert) Deckard obavi zadatak i pobjegne u nepoznato s Rachael (Sean Young), također replikanticom koju je trebao ubiti, ali se u nju zaljubio. Film daje za natuknuti da je i sam Deckard replikant.

    Novi film nastavlja se na radnju 35 godina kasnije. Planet je još u gorem stanju, replikanti su još savršeniji i opasniji, a mladi policajac K (Ryan Gosling) kreće u potragu za Deckardom.

    I to je, kako pišu američki kritičari, sve što morate znati o novom filmu. Uz jedan dodatak: pronađite što veće platno na kojem ćete pogledati film, ovo je djelo zbog kojeg se mora ići u kino.

    “Blade Runner 2049” od danas igra i u hrvatskim kinima, a ulaznice su već u prodaji.

    Dinamičan i prekrasan, film u kojem biste uživali cijele 263 minute, čak i da isključite zvuk

    1) Odvojite trenutak za razumijevanje, interpretaciju i aprecijaciju ovog dinamičnog, prekrasnog, pomalo brutalnog, složenog i povremeno neshvatljivog halucinirajućeg epa kao što je “Blade Runner 2049”, koji stoji uz bok “Kumu 2” i “Terminatoru 2” kad je riječ o hvalevrijednim nastavcima klasika.

    (Richard Roeper, Chicago Sun-Times)

     

    2) Novi “Blade Runner” zadivljuje u svakom aspektu: priča Hamptona Fanchera je iznenađujuće emotivna, pulsirajući soundtrack Benjamina Wallfischa i Hansa Zimmmera jednako je važan kao Vangelisov izvorni soundtrack, a snimatelj Roger Deakins će, ako ima pravde na ovom svijetu, osvojiti prvog Oscara za svoj rad.

    (Brian Truitt, USA Today)

     

    3) Villeneuve je zaslužio svaku sekundu na ekranu donoseći strpljivo posložen, vizualno prekrasan akcijski film čija nekovencijalna uzbuđenja se mogu opisati na razne načine - od uvjerljivih do zamornih - ali nikad “umjetno inteligentnima”.

    (Peter Debruge, Variety)

     

    4) Čak i ako “Blade Runner 2049” nikad ne zaboravi odakle je došao, nekako ipak gubi svoj put. Njegovo je sivilo pretjerano namješteno; stvoreni okoliš je grub i borben tek na smišljen, filmski način. Možemo ga usporediti s velikom ručnom torbom, koja je možda dizajnirana s previše pretinaca, kako bi mogla smjestiti svaki impresivni vizual kojeg se Villeneuve može sjetiti. Ovaj je film još ambiciozniji od Villeneuveova “Dolaska”, sci-fi ostvarenja iz 2016.

    (Stephanie Zacharek, Time)

     

    5) Redatelj Denis Villeneuve postigao je čudo kreirajući nastavak kao što je “Blade Runner 2049”. Dugoočekivani nastavak voljenog SF filma iz 1982. pretvorio je u vizualni doživljaj koji nadmašuje original. (…) Sanjaju li androidi električne ovce? Možda. Ali ljubitelji SF filmova definitivno su godinama sanjali o filmu kao što je “Blade Runner 2049”.

    (Ethan Sacks, New York Daily News)

     

    6) Bože dragi, kakav je ovo prekrasan film. “Blade Runner 2049” izgleda kao da je netko izazvao redatelja Denisa Villeneuvea i snimatelja Rogera Deakinsa da naprave najveći vizualni spektakl stoljeća - i oni su u tom naumu uspjeli. Mogli biste gledati ovaj film bez zvuka (nešto što vam ne bih savjetovao jer su dijalozi, glazba i zvuk također nevjerojatni) i još biste uživali u svakoj od 263 minute. Svaka slika priča svoju priču.

    (Matt Singer, Screen Crush)

     

    7) Kad se raspravlja o nastavcima, uvijek se pojavi isto pitanje. Je li on potreban? Posebice kad su prethodni filmovi, kao u ovom slučaju, od tako velikog značaja.Ako je odgovor ne, to je samo zato što je prvi film bio izvanredan sam po sebi, bez potrebe da doznamo nešto dodatno, što bi nam pomoglo da bolje razumijemo priču ili još više uživamo u njoj.

    Čak i ako smo imali nekoliko preostalih pitanja.

    Međutim, “Blade Runner 2049” stoji kao film za sebe, iako je nastavak. (…) On nadograđuje originalnu priču i originalno zamišljeni svijet, a to je veliko postignuće. (Bill Goodykoontz, Arizona Public)

     

    8) Novi “Blade Runner” očarava publiku mnoštvom zapanjujućih prizora, ali ni u jednom zapravo ne postiže ono što je postigao original - a to je navesti nas da u pozadini postoji nešto uzbudljivo što nikako ne možemo dokučiti.

    (Dana Stevens, Slate)

     

    9) Svaki filmski efekt, svaki detalj u nastavku “Blade Runnera” stvara dojam ekstremno grozne bliske budućnosti, koja obiluje hologramima, klonovima robovima i, kao što jedan od opakih likova navodi, proizvodima i uslugama “divne nove generacije”. Ryan Gosling dobro se uklapa u ovaj materijal.

    (Michael Phillips, Chicago Tribune)

     

    10) Želite ga pogledati ponovo jer ga imate potrebu pogledati ponovno; pitanja vas zaokupe onog trena kad se zasluge počnu prikazivati na ekranu. Pomnjivo, savjesno i prekrasno. “Blade Runner 2049” možda ne može postići onaj mistični doživljaj koji je postiglo Scottovo remek-djelo. Ali treba li on to uopće, u potpunosti je na vama.

    (Bilge Ebiri, Village Voice)

     

    Tagovi

    Izdvajamo