Nema boljeg dokaza o snazi velikog kineskog tržišta od uspjeha akcića “Vučji ratnici 2”, koji je samo u kinima tamo zgrnuo gotovo 700 milijuna dolara, a koštao je tek 30 milijuna.
Za kineske standarde to je dosta velik budžet, ali ni približno onakav kao za fantastični povijesni spektakl “Veliki zid” Zhanga Yimoua s Mattom Damonom u glavnoj ulozi, na koji je zbog specijalnih efekata spiskano 150 milijuna dolara, a kako je u pitanju kinesko-američka koprodukcija, obje strane smatrale su se zakinutima u prihodima.
Kina prijeti
“Vučji ratnici 2” puno su čišći posao, stranci ga nazivaju “kineskim Rambom” jer je glavni junak (glumi ga Wu Jing, majstor borilačkih vještina, ujedno i redatelj), pripadnik specijalne kineske jedinice “Ratni vuk”, u prethodnom filmu slomio narkokartel, a u ovom doživljava nevjerojatne pustolovine u Africi. Kineskoj se publici sviđa zato što ne poštuje autoritete, neprestano ga zbog neposlušnosti izbacuju iz vojske, a u stanju je onesposobiti i na desetke protivnika. “Vučji ratnici 2” zaradili su više u Kini nego “Jurski park” i “Titanic” u Americi, što je podatak koji treba respektirati.
Pa dok Kina najozbiljnije prijeti da se iz drugog najmoćnijeg svjetskog tržišta pretvori u prvo, a Americi, koja je donedavno držala apsolutni primat, nije tako blistavo. U odnosu na prethodnu godinu, promet je pao čak za 12 posto, a usmjerenje većine holivudskih studija isključivo na blockbustere ne čini se strategijom koja obećava. Nekolicina skupih spektakala iznevjerila je očekivanja, ponajprije “Transformeri: Posljednji vitez” koji je u američkim kinima skupio jedva 130 milijuna dolara, puno manje nego prethodni nastavci.
Malo se više očekivalo od “Auta 3” (samo 150 milijuna dolara bruto), osvježavanje serijala “Mumija” nije baš impresioniralo (skromnih 80 milijuna), a “Alien: Savez” će nakon 75 milijuna bruto u tamošnjim kinima vjerojatno biti posljednji izdanak nekoć vrlo popularnog serijala. Lošim rezultatima pridonijele su slabe kritike, Amerikanci sve više paze na ocjene na web portalima www.imdb.com, www.Rottentomatoes.com i www.Metacritic.com i ne hrle u multiplekse kao nekada.
Naizgled je utjeha što mnogi od tih naslova utrostruče svoju zaradu na međunarodnom tržištu, no to je varljivo: producentima najveći postotak od utrška daju američki prikazivači, uglavnom 50 posto, u Europi dobiju samo 40 posto, a u Kini mizernih 25 posto. Prelomi se po tim parametrima bruto zarada “Transformera” (koji je u Kini bio solidan hit), ispada da to nisu osobite brojke.
Klišej na klišej
Kad je blockbuster dobro ocijenjen i kad preraste u kulturni fenomen, kao što je slučaj s “Wonder Woman”, ne treba brinuti o prihodima: to je najuspješniji film u američkim kinima ovoga ljeta, upravo je prešao bruto zaradu od 400 milijuna dolara, a za njim nešto malo zaostaju “Čuvari galaksije 2” i “Spider-Man: Povratak”. “Kako je Gru postao dobar” poseban je slučaj, taj je crtić prošao znatno slabije od prethodnika, ali u svijetu ga obožavaju pa je to upravo postao najpopularniji animirani serijal svih vremena, uspješniji i od “Shreka” i “Priče o igračkama”.
Hollywood je očito u dubokoj kreativnoj krizi, oslanjanje na klišeje zamijetili su i gledatelji i stoga toliki pad kako prometa tako i posjeta na domaćem tržištu. Ugodnih iznenađenja je malo, ono najveće potpisao je britanski redatelj Edgar Wright. Njegov prvi američki film “Baby Driver“ koštao je razmjerno skromnih 34 milijuna dolara, a kad mu završi svjetska distribucija, ukupna bruto zarada mogla bi iznositi više od 200 milijuna dolara.
Formula je razmjerno jednostavna, dinamični urbani krimić odlikuje inventivan vizualni stil, nema tu ništa od tromosti tipičnih za takvu vrstu holivudskih proizvoda, a nije loše ni to što redatelj nije Amerikanac. Najbolji rezultat u kategoriji najprofitabilnijih filmova ipak će ostvariti horor “Annabelle: Početak”, koji je već ovog vikenda, na početku prikazivanja, ostvario profit, a na top-listama će dominirati još tjednima.
Znakovito je da nijedan film ovoga ljeta nije prešao zaradu od milijardu dolara u svijetu. To je uspjelo filmovima “Ljepotica i zvijer” i “Brzi i žestoki 8”, ali njihova distribucija počela je krajem zime, odnosno u proljeće. Od svibnja, koje se neslužbeno smatra startom holivudskog ljeta, nijedan se film nije približio toj brojci, iako “Kako je Gru postao dobar” ima izvjesne šanse da to postigne.
Gruba pouka
Najveći podbačaj ipak je jedan francuski film, “Valerian i grad tisuću planeta” Luca Bessona, koji je najprije slabo prošao u Americi. Izgovor da je to bio slučaj i s “Petim elementom” brzo je zaboravljen nakon što je i drugdje ostvario osrednje rezultate, a ako u Kini i Japanu bude bolje, to neće biti dovoljno. Najskuplji europski film svih vremena stajao je 210 milijuna i trebalo bi mu barem 500 - 600 milijuna dolara bruto da njegovi brojni ulagači budu zadovoljni.
Neuspjeh “Valeriana” teško će zaljuljati Bessonovu kompaniju Europa.Corp, kojoj je očita pouka da se klone ovako skupih ekstravagancija i usmjere projektima skromnijeg budžeta.