Kako god analizirali ere Dubrovačkih ljetnih igara - uza sve umjetničke vrhunce i padove ili napetosti na relaciji s lokalnim i državnim vlastima - deseti srpnja uvijek je značajan datum našeg duhovnog krvotoka. Noć kada se podiže hrid umjetničke slobode. Tako će, nesumnjivo, biti i na 68. Igrama (10. srpnja - 25. kolovoza), jer ovoljetni repertoarni planovi kriju brojne izazove. Produkcijske i izvedbene. Već ritualno će na otvaranju performeri pohrliti u prostor ispred crkve Sv. Vlaha.
Program otvaranja režiraju Igor Barberić i Ivan Miladinov, scenarij potpisuju v.d. intendanta Mladen Tarbuk i Ivana Lovrić Jović. Uz glumce, pod ravnanjem maestra Tarbuka, nastupit će Dubrovački simfonijski orkestar, Zagrebačka filharmonija i Akademski zbor Ivan Goran Kovačić.
Orlando i barok
Osim koncerata vrhunskih zvijezda (Dmitri Šiškin, Stefan Milenković, Rohan de Silva, Zara McFarlane, Lovro Pogorelić...) glazbenom programu pripala je i prva ovogodišnja premijera, 28. srpnja. Publika će ploviti na još uvijek pastoralni Lokrum, gdje će u punoj baroknoj ekspresiji bljesnuti opera “Orlando” G. F. Händela.
Umjetničko vodstvo je u rukama maestra Davida Batesa, britanskog dirigenta i jednog od najznačajnijih svjetskih autoriteta za baroknu glazbu. Režija je povjerena Jánosu Szikori (još uvijek pamtim njegovu antiratnu verziju Molnarovih “Dječaka Pavlove ulice” rađenu na Osječkom ljetu kulture 2010.) mađarskom redatelju istančanog osjećaja za ambijentalni teatar. Današnjem vremenu rastrzanom između razuma i nagona, Händelovo remek-djelo bazirano na Ariostovom epu “Bijesni Orlando” (praizvedba King’s Theatre, London, 1733.) nameće se kao intrigantno zrcalo. U izvedbi Hrvatskog baroknog anasambla, solistički cast čine Owen Willets, Ivana Lazar, Renata Pokupić, Marija Kuhar Šoša i David Oštrek.
Dramski program iznova okuplja ansamble prošlogodišnjih uspješnih naslova: “Kafetarije” u režiji Vinka Brešana i Shakespeareovog “Othella” u režiji Ivice Boban. Prvorazredna senzacija je povratak Krleže na Igre. Još od kultnih Parovih sondaža “Areteja” (1972.) i “Kristofora Kolumba” (1973.) s Festivalskim dramskim ansamblom nije producirana premijera nekog Krležina djela.
Glembajevske duše
Osim toga, prvi će put glembajevski salonski horor biti bačen u iskušenja pod otvorenim svemirom. Zlatko Sviben se odvažio i razigrat će “Gospodu Glembajeve” (premijera 6. kolovoza) u prostoru Umjetničke galerije. Svibenove energične vizije nikad se ne zadovoljavaju jednoznačnim traženjem suvremenih kvaka u predlošku. Valja nam, dakle, očekivati raskošnu istragu kroz slojeve destruiranih glembajevskih duša. U to ime okupljen je glumački dream team, predvođen beogradskim bardom Predragom Ejdusom (Ignjat Glembay): Anja Šovagović Despot (barunica Castelli), Mijo Jurišić (Leone Glembay), Bojana Gregorić Vejzović (sestra Angelika), Damir Lončar (Titus Andronicus Fabriczy-Glembay), Mladen Vujčić (Puba Fabriczy-Glembay), Vladimir Posavec Tušek (dr. Altmann), Amar Bukvić (Silberbrandt).
“Pomalo se i ja osjećam zbunjenom pred silnim kontradiktornostima koje ujedinjuje u sebi ova tajanstvena žena. Jedva čekam udahnuti dušu u tijelo junakinje, svoje uloge, pa zbunjeno otkrivam samu sebe kako joj potajno skidam aureolu toga nečega, neobjašnjivoga”, opisuje Anja Šovagović Despot složeni proces rada.
Kirurgija grada
Tamne strane odnosa Grada i jednog od njegovih najkirurškijih tumača, Marina Držića, propitivat će se u “Viktoriji od neprijatelja” (premijera 20. kolovoza, Park Umjetničke škole). Dramaturg Hrvoje Ivanković onirički je i dokumentarno prošao put kroz amblematske dum Marinove rebelijanske snove - od manirističke montaže u prizorištima i licima njegovih drama, do političke jukstapozcije Držićeve i današnje “nahvao” stvarnosti. Redateljica Ivica Boban mudar je izbor za ovakav inkubatorski rad. Svojevrsni prequel ovom projektu, “Play Držić” radila je 1978., u zajedničkoj akciji Kazališne radionice „Pozdravi“ i Kugla glumišta. Danas je redateljica Boban okupila međugeneracijsku posadu sazdanu od studenata i prekaljenih glumaca: Ozren Grabarić, Maro Martinović, Branimir Vidić – Flika, Doris Šarić Kukuljica, Danijel Ljuboja, Jure Radnić, Romano Nikolić, Mateo Videk, Nika Burđelez, Glorija Dubelj, Petra Svrtan, Iva Kraljević, Ivana Gulin, Robert Španić, Marin Klišmanić, Ugo Korani i Josip Brakus.