VARAŽDIN - Prvi cjeloviti prijevod "Balada Petrice Kerempuha" Miroslava Krleže na njemački jezik u prepjevu Borisa Perića predstavljen je u četvrtak navečer u Varaždinu.
Prepjev je objavljen u Biblioteci časopisa „Most / The Bridge“ Društva hrvatskih književnika, časopisa koji je specijaliziran za objavljivanje hrvatske književnosti na stranim jezicima. Uz autora Borisa Perića o njemačkom prijevodu „Balada Petrice Kerempuha“ govorili su znanstvenik, etnolog i kulturni antropolog prof. dr. sc. Tomislav Pletenac te varaždinski književnik Ernest Fišer. Originalne Krležine kajkavske stihove kazivao je varaždinski glumac Zdenko Brlek, dok je sam autor čitao njemački prijevod.
Književnik, književni prevoditelj i germanist Boris Perić istaknuo je da potreba za prijevodom „Balada“ na njemački jezik postoji oduvijek jer se radi o jednom od najvećih pjesničkih djela hrvatske književnosti. Druga su Krležina djela bila prevođena na njemački, no „Balade“ zbog specifične težine teksta nikada u cijelosti.
„Bio je jedan izbor 1971. u časopisu Most, čija biblioteka je objavila i ovu knjigu. A zanimljivo je da je bilo cjelovitih prijevoda na slovenski, mađarski, ruski, češki, čak i talijanski“, rekao je Perić koji je u prevođenje cijelog djela krenuo prije godinu dana kada je u „Mostu“ tema bila suvremeno kajkavsko pjesništvo u njemačkom prijevodu.
„Tri balade su bile unutra. To je odjeknulo jako dobro i rodila se ideja da napravim ono što se smatralo nemogućim, da prevedem cijele 'Balade'. One slove kao neprevedive. Mnogi to danas misle, a dijelom i s pravom. Dijelom se pak nadam da moj prijevod neutralizira taj stav“, rekao je autor koji kajkavski smatra jednim od „tri hrvatska jezika, a ne narječja“.
„Jezik 'Balada' nije niti jedan govorni kajkavski jezik, već se radi o konstruktu koji se temelji na starom baroknom kajkavskom, onom posljednjem kajkavskom koji je još imao šansu postati književni jezik, s Krleži bliskim narječjima“, naveo je Perić i pojasnio da je zato odlučio da ne upliće nikakve njemačke dijalekte nego da izabere književni, visokonjemački.
„Ključ je bio reći da je to jezik, a ne dijalekt, i da ne idemo tražiti njemački koji odgovara kajkavskom nego da vidimo kako kajkavski funkcionira na njemačkom“, rekao je Pletenac koji je najavio testiranje te odluke objavljivanjem prijevoda u Njemačkoj za govornike njemačkog jezika koji ne znaju kajkavski niti puno o Krleži.