"Sve se stavlja pod jedan krov, globalizacija je obuhvatila i strip industriju tako da pored samih strip izdanja koja objavljuju najjači izdavači na tržištu a to su Marvel i DC, postoje još i fimske adaptacije. U pitanju je čisti biznis. Rezultat je pad kvalitete i stripa i filmova" govori sarajevski strip crtač i ilustrator Enis Čišić koji poslijednje tri godine radi za najvećeg svjetskog izdavača stripova Marvel te je za njih ilustrirao neke od najpoznatijih superheroja poput Ironmana, Spidermana, Kapetana Amerike, Hulka i Nicka Furija da nabrojimo samo neke. Čišić je prošli tjedan gostovao u Zagrebu na Veleučilištu Vern a upravo je jedna od tema njegova predvanja bila sveopća poplava filmova inspiriranih stripom.
Vrlo je kritičan prema filmovima koji su se pojavili u poslijednje vrijeme na ovu temu: "Priče većine ovih filmova nemaju strukturu, građeni su od akcionih sekvenci, snimaju se jer su trend. No, ne ostavljaju nikakav trag za sobom. Producenti velikih filmskih kuća samo žele trenutnu zaradu i u tom procesu uspijevaju upropastiti vašeg omiljenog strip junaka za što ih je baš briga".
Na pitanje što bi odgovorio onom tko bi želio snimiti film prema njegovom stripu, odgovara: "Ono što mene više privlači jest da radim strip po nekom filmu". Trenutačno, kaže, radi na kratkim strip adaptacijama filmskih klasika koji su ga još od mladih dana oblikovali kao kreativca "Film je pored stripa za mene vrlo bitan i do sada sam radio reprodukcije filmskih kadrova kroz crteže".
X-Men
Suradnja s Marvelom odvija se na slijedeći način: "U kontaktu sam sa scenaristom i glavnim urednikom, nakon što pročitam scenarij radim storyboard koji saljem na odobrenje nakon čega olovkom postavljam kadrove. Kada i to urednik odobri digitalno tuširam table stripa i šaljem koloristi na bojenje". U ovoj su slavoj kući njima, kako kaže na prvom mjestu "profesionalnost i radna etika". Surađuju na daljinu: "Živim u Sarajevu, crtam stripove na svom stolu u stanu na Koševskom brdu". Ritam je takav da radi stranicu stripa dnevno.
Enes Čišić crtao je i Marvelov 'Avengers Millennium'
Prije nego što je počeo raditi za Marvel, radio je dugi niz godina u reklamnoj industriji kao 3d i 2d animator. Nakon angažmana, dao je otkaz. Nije požalio: "Ne kajem se zbog svojih odluka jer je sasvim prirodno za mene kao kreativca da češće mijenjam radno mjesto i medij koji koristim u stvaralaštvu, tako da nisam zapravo ništa napustio, još uvijek radim to što volim".
Suradnja s Marvelom počela je na njegovu inicijativu. Saznao je, naime, da će na Festivalu stripa gostovati C.B. Cebulski, inače, takozvani talent scout Marvel Comicsa te je odlučio spremiti portfolio i otići tamo: Čekao sam svoje red zajedno sa drugim crtačima iz regije, sve je izgledalo kao neki neformalni casting. Upoznali smo se i pričali o mojim radovima, ono što ga je najviše zainteresalo je bila strip adaptacija djela "Tajna Nikole Tesle" po priči Karima Zaimovića. Nakon tog susreta Cebulski mi je poslao nekoliko probnih strip scenarija, naime, procedura je da izaberete jednu od tih skripti i napravite šest testnih strana stripa. Nakon što sam im poslao svoj rad, dobio sam obavijest da ću potpisati ugovor sa njima i početi raditi na prvom projektu".
Strip kojeg spominje "Tajna Nikole Tesle" kojeg je radio zajedno sa Aleksandrom Brezarom smješten je u ratne devedesete godine u Sarajevo: "Karim Zaimović je bio jedan od najvećih književnih talenata na ovim prostorima i veliki ljubitelj stripa, ono što je ostalo iza njega je zbirka kratkih priča Tajna džema od malina. Pisao je tekstove o stripu kao i scenarije za svoje buduće stripove u periodu opsade grada a ja sam upravo tada citao i crtao stripove. Tako da je za mene ova strip adaptacija jako bitan projekt jer sam dobio priliku da zajedno sa Brezarom adaptiram djelić onoga što je Karim stvorio. U ovu priču sam unio mnogo svojih nostalgičnih sjećanja iz razdoblja opsade i želio sam vizualizirati prizore grada iz tog vremena, da stvorim portret grada kakvog se ja sjećam".
'Tajna Nikole Tesle'
Jedan od najljepših trenutaka u radu za Marvel bio mu je kada je radio na Spidermanu za izdanje Avengers Millenium. U tom izdanju je objavljen reprint epizode iz 1963. koju je crtao jedan od najznačajnijih Marvelovih crtača, John Buscema. A Buscema je njegov dječački idol: "Kao da se krug zatvorio. Sjećam se tih trenutaka u školi, sjedim i crtam Spidermena na satu umjesto da radim zadaću i onda trideset godina kasnije dobijem priliku da Spidermena crtam službeno za Marvel".
Da mu je netko rekao kada se počeo baviti stripom, da će crtat Spidermana, Ironmana, Thora, Hulka, Kapetana Amerika, koji bi bio njegov odgovor? "Ovisi o razdoblju u kojemu bih čuo ovu informaciju. Ranije bi mi to djelovalo nestvarno i ne bih vjerovao da se moze dogoditi. Recimo, dok sam spremao portfolio i gledao crteže drugih kandidata mislio sam da nemam nikakve šanse jer se moj rad razlikovao od drugih. Međutim, odmah nakon razgovora sa gospodinom Chesterom rodila se nada da je to moguće".
Prvi dodiri sa stripom, sa umjetnošću? "Kao mali sam volio gledati crteže raketa i sunčevog sistema iz enciklopedije "1000 zašto 1000 zato", upijao sam sve to prije nego što sam naučio čitati i zamišljao svoje priče. Kasnije su mi bile zanimljive slike iz Disneyevih slikovnica i stripovi iz Mikijevog Almanaha nakon čega sam otkrio Stripoteku, Spunk, Gigant i ostala strip izdanja u kojima su bili francuski i američki stripovi. Marvel mi je zapeo za oko jer mi se svidjelo kako crtaju figure i dinamične poze. Kasnije sam "odlijepio" na serijal Dylan Dog te na horror strip magazine.
A moj prvi strip je bio inspiriran filmom Alien. I dandanas ga inspirira SF film. Spominje uz Aliena, 2001 Odiseju u svemitu, The Thing, i Blade Runnera, koji mu je, kako kaže "na prvom mjestu". Je li gledao nastavak? "Još nisam".
A kao dijete je još bio i fan glumca Dolpha Lundgrena, koji je glumio Punishera osamdesetih, kako sam negdje pročitala? "Ako ste odrasli osamdesetih sigurno ste imali svoje akcijske junake, meni su to bili Van Dam i Dolph. Strip Punisher prvi sam put kupio krajem osamdesetih, bio oduševljen likom i crtežom, dopalo mi se što junak nije imao posebne moći. Kasnije sam pogledao film koji se zvao "Djelitelj pravde" i tek na kraju filma shvatio da se radi zapravo o adaptaciji Punisher stripa".
Na zagrebačkom predavanju, koje je organizirao Mario Levarda, istaknuo je i kako mu je želja inspirirati mlade ljude da se počnu baviti ovom vrstom umjetnosti. Smatrate li da se među mladima gubi interes za strip, da im je potrebna motivacija? "Zapravo sam više želio istaknuti nadahnuće, faktore koji mogu biti pokretači u kreativnom procesu. Također mi je želja da motiviram mlade da rade ono što vole bez obzira jel to strip, ilustracija ili nesto posve drugo. A kad je u pitanju strip na ovim prostorima, smatram da je problem u kulturi čitanja tih stripova, međutim pozitivna strana je što se na devetu umjetnost više ne gleda kao na nešto što je namijenjeno samo mlađoj populaciji, strip se čak počeo poštivati i i u akademskim krugovima".