HRVATSKA KNJIŽEVNOST U SVIJETU

IZNIMAN INTERES ZA KRLEŽOM U AUSTRIJI Dva ključna djela književnog velikana predstavljena na njemačkom jeziku u Beču

AUTOR:
    • Goran Šikić

  • OBJAVLJENO:
  • 04.10.2017. u 16:27

  • Karl Markus Gauß, Boris Perić i Manfred Müller

    Predstavljanje dvaju kapitalnih djela Miroslava Krleže na njemačkom jeziku, 'Zastava' i 'Balada Petrice Kerempuha', izazvalo je izniman interes književne publike u Beču, koja je u ponedjeljak prepunila dvoranu Austrijskog udruženja za književnost, gdje je promocija održana u sklopu programa 'Kulturne godine 2017: Austrija - Hrvatska', u suradnji s hrvatskim veleposlanstvom u Beču.

     

    Prijevod Krležinog romana 'Zastave', kao i  prepjev 'Balada Petrice Kerempuha' predstavili su pred više od stotinu zainteresiranih ljubitelja književnosti poznati austrijski književnik i publicist Karl Markus Gauß i hrvatski književnik i književni prevoditelj Boris Perić, zaslužan za epohalni poduhvat prvog prepjeva Krležine poetske kajkavštine na njemački jezik. Značaj vrhunskog pjesničkog prepjeva Krležine poeme za afirmaciju hrvatske književnosti u svijetu prepoznao je i Fond 'Miroslav Krleža' Društva hrvatskih književnika koji je Periću u srpnju dodijelio svečanu Povelju.

     

    Interes kulturne publike u Austriji za Krležinim djelom pokazao je da se hrvatsku književnost više ne gleda primarno kroz fokus ratne problematike iz nedavne hrvatske prošlosti, već je interes puno dublji u potrazi za poveznicama koje tvore europsko kulturno područje, pa se tako, primjerice, tijekom promocije razvila živa diskusija o odnosu Krleže i Sartrea.

     

    „Iskreno, nisam očekivao toliko zanimanje bečke publike za Krležu, iako je i Krleža, što je svakako manje poznat podatak, dvaput gostovao u istim prostorijama“, napominje Boris Perić: „Krležina djela prevođena su na njemački, napomenuo bih samo Inu Jun-Broda i Milu Dora, ali dva što ključna, što krucijalna uratka, dakle, Zastave i Balade, njemačka je publika sad tek u prilici upoznati. Vjerujem da govorim za obje knjige, ako kažem da će ih u dogledno vrijeme pročitati više tamošnjih zaljubljenika u lijepu riječ nego što ih je ikad zaista pročitalo ovdašnjih. Napokon, kako jednoć reče jedan naš novinar, nitko im to neće uzeti za zlo. Ni jednima ni drugima.“

    Izdvajamo