CLARA USON U ZAGREBU

'KĆI ISTOKA' Španjolski hit roman koji kreće od samoubojstva kćeri Ratka Mladića godinu dana prije masakra u Srebrenici

    AUTOR:
    • Hina

  • OBJAVLJENO:
  • 08.09.2017. u 16:46

Flickr / HANZA MEDIA

 

ZAGREB - Samoubojstvo kćeri optuženika za ratne zločine generala Ratka Mladića tema je nagrađivanog romana "Kći istoka" španjolske autorice Clare Uson predstavljenog u četvrtak u Zagrebu kao hrabro djelo koje se kroz priču o obiteljskoj tragediji bavi ratnim događanjima na prostoru bivše Jugoslavije 1990-ih.

 

Uson je u Zagrebu boravila kao gošća 5. Festivala svjetske književnosti koji se u organizaciji nakladnika Frakture održava od 3. do 9. rujna paralelno u Zagrebu i Splitu, a fokus je programa ove godine na književnost i kulturu njemačkog govornog područja.

 

"Riječ je o jednoj od ponajboljih suvremenih španjolskih autorica koja je napisala čitav niz romana, autorici s velikim interesom za prostore bivše Jugoslavije, kojim se bavi i u svojem romanu 'Kći istoka' a napisala je i još jedan roman o jasenovačkom logoru", rekao je programski direktor festivala i glavni urednik Frakture Seid Serdarević najavljujući gošću.

 

Clara Uson dobitnica je mnogih uglednih književnih priznanja, među kojima Premio Nacional de la Critíca (2013.), Premio Ciudad de Barcelona (2013.) i Premio per la Cultura Mediterranea (2014.).

 

"Kći istoka" (La hija del Este, 2012.), njezin je sedmi i najuspješniji roman, koji je samo u prvoj godini objavljivanja doživio pet španjolskih izdanja, a u međuvremenu je preveden na nekoliko stranih jezika. Napisala je još romane "Noches de San Juan " (1998.), "Primer vuelo" (2001.), "El viaje de las palabras (2005.), "Perseguidoras" (2007.), "Corazon de Napalm" (2009.) i "Valor" (2015.).

 

U romanu se bavi ratnim događanjima na prostoru bivše Jugoslavije 1990-ih, ali krećući od samoubojstva lijepe i inteligentne kćeri Ratka Mladića nešto više od godinu dana prije masakra u Srebrenici.

 

Autorica je istaknula kako je željela ispričati jednu kolektivnu dramu s područja bivše Jugoslavije, među ostalim, i zato što postoji dosta sličnosti između Španjolske i nekadašnje Jugoslavije.

 

"Španjolska se kao dio Europe također borila protiv 'nevjernoga' dakle muslimana, mi smo bastion kršćanstva, jednako kao što je i Mladić bio uvjeren da će svojim ubijanjima obraniti cijeli kontinent od 'muslimanske prijetnje'", pojasnila je.

 

Čitala srpsku epsku poeziju iz 19. stoljeća

 

Na knjizi je radila tri godine, a kako bi njezina priča bila što vjerodostojnija, provela je opsežna istraživanja.

 

"Smatrala sam da pokušavajući upoznati ljude koji su živjeli na područjima zahvaćenim posljednjim konfliktom na Balkanu, moram čitati i njihovu literaturu, jer to je ono gdje se na bolji način izražava njihova složenost", rekla je Uson.

 

Da bi rastumačila složene odnose na prostorima bivše Jugoslavije i proniknula u kolektivnu podsvijest, Uson je proučila čak i srpsku borbenu epsku poeziju iz 19. stoljeća, "koja je u glavi Ratka Mladića postala snažan motiv".

 

"U onom trenutku kad počinješ upoznavati neki narod, neku naciju, počinju se raspadati svi stereotipi. Kako sam sve dublje ulazila u povijest bivše Jugoslavije, sve sam više shvaćala što je zapravo srce Europe", rekla je autorica.

 

Nakon velikog uspjeha u Španjolskoj, njen roman "Kći istoka" preveden je na niz jezika. Na hrvatskome je objavljen u prijevodu Silvane Roglić i izdanju VBZ-a.

 

Mladić je mislio za sebe da je bog

 

Autorica je istaknula da se u romanu miješaju stvarnost i fikcija. Intrigirala ju je i tema samoubojstva – jer činjenica da si netko vlastitom voljom oduzme život svakako je nešto što tjera na razmišljanje.

 

Ana Mladić imala je samo 23 godine kada se ubila očevim pištoljem Zastava. Najbolja studentica u svojoj generaciji na Medicinskome fakultetu u Beogradu i ponos svoga oca, jedne noći u ožujku 1994. godine, nakon povratka s apsolventskoga putovanja iz Moskve, uzela je očev najdraži pištolj i donijela odluku koja će zauvijek obilježiti život njezine obitelji.

 

Što se dogodilo u Moskvi? Je li Ana vidjela drugo lice svoga oca, koji je u njezinim očima bio junak, pošten čovjek, a u očima drugih ratni zločinac, sadist koji je ubijao ljude, uključujući djecu, žene i starce? Ispreplićući dokumentarno i fikcionalno, autorica kroz bremenit okvir povijesno-političkih zbivanja na području bivše Jugoslavije nastoji rasvijetliti jednu obiteljsku i osobnu dramu.

 

Mladić nikada nije prihvatio da mu se kći ubila. Prvu vojnu operaciju nakon njezine smrti nazvao je 'Zvezda', što je bio njezin nadimak, a nešto više od godinu dana kasnije, u srpnju 1995., počinio je najveći i najstrašniji pokolj na europskom tlu nakon Drugoga svjetskog rata, pogubivši više od osam tisuća bošnjačkih muškaraca i dječaka.

 

"Mladić je lik koji u jednom trenutnu dobije moć koja ga oslijepi, zbog čega on izgubi perspektivu, ne vidi što je dobro, a što loše. On je doista vjerovao da je bog, da ima pravo odlučivati o tome tko će živjeti a tko neće", rekla je Uson. "Uvjerena sam da on sam sebe vidi kao žrtvu, kao junaka", dodala je.

 

Razgovor s autoricom moderirao je publicist i kolumnist Boris Rašeta.

 

ELIPSO

Izdvajamo