Danski pisac pustolovnih ratnih romana, u kojima prati sudbinu običnih njemačkih vojnika na svim bojištima tijekom Drugoga svjetskog rata, Sven Hassel umro je u Barceloni u 95. godini. Hassel je bio iznimno popularan u Hrvatskoj sredinom sedamdesetih i osamdesetih godina prošlog stoljeća, kada je Nakladni zavod Globus Zagreb izdao sedam od 14 njegovih romana. Svaki se roman morao dotiskavati, tako da je Hassel uskoro postao jedan od najprodavanijih stranih pisaca svih vremena, čije su knjige na području bivše Jugoslavije prodane u više od sto tisuća primjeraka.
Nezaboravni likovi
Njegove živopisne opise ratnog stradanja i nezaboravni likovi poput sitnog lopova Porte, strogog narednika Una, bivšeg pripadnika francuske Legije stranaca Kalba, dvostrukog dezertera iz španjolskoga građanskog rata Bloma i nacističkog fanatika Heidea urezali su se u svijest gotovo svakog tinejdžera koji je čitao Hasselove knjige. Mladim ljudima dosta je bilo partizanskih filmova u kojima je neprikosnoveni Bata Živojinović pobio više njemačkih vojnika nego što ih je ikada stupilo na tlo bivše Jugoslavije.
Hasselovi romani bili su pravo osvježenje na socrealističkom tržištu i u njima se prvi put moglo pratiti zgode i nezgode vojnika sa suprotne strane. Njihovo sudjelovanje u bezbrojnim bitkama, od Staljingrada, preko Moskve, do Monte Casina i Berlina, njihova stradavanja, razmišljanja, zabave i pijančevanja. Hasselovi romani razbili su dugo uvriježen mit o njemačkom vojniku kao tupom stroju koji samo izvršava zapovijedi. Hassel je njemačkog vojnika pokazao i kao dobroćudnog pijanca, sitnog kradljivca, ali i seksualnog manijaka. Knjige su pisane vrlo populistički, s puno akcije, tako da se mogu usporediti s western romanima, no samo u Hasselovim knjigama nije bilo Indijanaca i kauboja, nego Nijemaca i njihovih neprijatelja.
Zabrana tiskanja
Upravo zbog te velike popularnosti ondašnje vlasti na razočaranje brojnih čitatelja zabranile su daljnje tiskanje Hasselovih romana, bojeći da im te knjige ne izbiju socijalistički i partizanski duh iz njihove omladine.
Osim kao pisac, Sven Hassel je i kao osoba bio kontroverzan. Za sebe je tvrdio da se unatoč tome što je bio Danac uspio prijaviti u njemačku vojsku, gdje je služio na svim bojištima tijekom Drugoga svjetskog rata, osim sjeverne Afrike, te da je dostigao čin poručnika i bio odlikovan. Također je tvrdio da su ga Sovjeti zarobili u Berlinu 1945. godine te da je bio u ruskom zarobljeništvu.
Nakon rata htio se priključiti francuskoj Legiji stranaca, no uspjeh njegove prve knjige “Legija prokletih” odagnao ga je od te ideje. Istovremeno s uspjehom njegovih knjiga javili su se brojni kritičari koji su osporavali njegovo sudjelovanje u njemačkoj vojski, tvrdeći da je bio pripadnik pronacističke danske policije HIPO-korpset (danska verzija Gestapoa) koja je hvatala i maltretirala Židove te da je sve priče pokupio od pripadnika danskih SS postrojbi koji su se vratili s Istočnog fronta. Koja god istina bila, Sven Hassel je te priče uspješno uklopio u zanimljive i pustolovne ratne romane.
Zagrebačka naklada počela je 2003. godine ponovno objavljivati Hasselova djela, tako da su na kraju objavljeni svi njegovi romani, njih četrnaest. - Kada smo tiskali prvu knjigu, trebala je proći čitava godina da publika to shvati , a kada smo tiskali dosad neobjavljene romane, prodaja se poboljšala - rekao je direktor nakladničke kuće Zdenko Vlainić. No, današnja prodaja nije ni blizu onakva kakva je bila za vrijeme Jugoslavije, tako da se otprilike prodalo tisuću primjeraka po romanu.