Naočale, novčići, kocka, pečatnjak, pismo i keramika, nakon što su prije mnogo stoljeća tamo slučajno dospjeli, pronađeni su među gredama tijekom arheološkog dijela posla na restauraciji palače Barbieri na trogirskom poluotoku, a njihov pronalazak bit će tek uvod u spektakl koji će se dogoditi u nastavku posla, piše Slobodna Dalmacija.
Ovo je, makar što se tiče ovog kraja svijeta, jedinstveno, ovo je senzacija. Povjesničari umjetnosti imat će posla, a evo i razloga za novu stavku u proračunu Ministarstva kulture.
Za ovaj sretan događaj u hrvatskoj kulturi zaslužno je podudaranje nekoliko stvari. Prva je činjenica da je vlasnik ovog dijela palače Tamas Veress Aron, Mađar s austrijskom adresom, ljubitelj starina, te, što je najvažnije, čovjek koji zna da zakoni postoje zato da bi ih se poštivalo.
A zakon kaže: prije bilo kakvih rekonstrukcijskih poslova u trogirskoj povijesnoj jezgri treba se javiti Konzervatorskom odjelu Ministarstva kulture te radove provesti prema uvjetima koje oni postave. Unatoč tomu, do sada se prečesto događalo da se po prastarim palačama i kućama nekontrolirano povade ili ogule drvene grede i cijela "rekonstrukcija" provede bez konzultacija i kontrole konzervatora.
Vlasnici su sretni što su zaobilazeći dosadne konzervatore uštedjeli nešto, iako se pri tome događa da sami sebi naprave štetu koja se, najbanalnije rečeno, može brojati u desecima tisuća eura. Kao što vidimo, Veressova odluka o poštivanju zakona ovog puta obilato je nagrađena, jer slike ostaju u njegovu vlasništvu.
Nakon konzultacija s konzervatorima, najprije je angažirao ured arhitekta Ive Vojnovića za izradu potrebnog konzervatorskog elaborata, a on je zbog tog dijela posla u pomoć pozvao "eLABORO", tvrtku specijaliziranu za konzervatorske i restauratorske usluge. To je druga sretna okolnost za cijelu priču, jer bez njihove pedantnosti teško da bi se ušlo u trag umjetninama skrivenim iza više slojeva boje.
Stilovi i razdoblja, odnosno ukusi nekog vremena, mogu se pratiti i preko slojeva boje na zidu: zadnji sloj je "jupol", ispod toga je oslikavanje valjkom s uzorkom cvjetića, pa "krečenje" gašenim vapnom... Valjalo je sa svim tim biti strpljiv.
- Pigment kojim su ovi akvareli slikani poslat ćemo na analizu kako bismo utvrdili njegovo porijeklo. Također, uzorak drva poslat ćemo na analizu u Institut "Ruđer Bošković" da bi se odredila njegova starost, oni metodom C14 mogu u par godina odrediti koliko je nešto staro, i to ide relativno brzo, rekla je povjesničarka umjetnosti Anita Brakus Kedžo, članica ekipe koja je otkrila slike, za Slobodnu Dalmaciju.