GODINE PADA

SMANJENI PRORAČUN Ministarstvo kulture odobrilo 52 posto prijavljenih programa

    AUTOR:
    • Hina

  • OBJAVLJENO:
  • 28.03.2014. u 15:59

Dragan Matić / Cropix

Pokušali smo s vrlo malim proračunom financirati što veći broj projekata, ali smo, da se ne bi tumačilo kao usitnjavanje, vodili računa da se odobravaju oni projekti koji pokazuju kontinuitet i oni koji po sustavu financiranja mogu biti realizirani, ustvrdila je ministrica Zlatar

ZAGREB - Na najvećem godišnjem natječaju za javne potrebe u kulturi za ovu godinu odobreno je 3.864 programa, što je 52 posto od ukupnog broja prijavljenih, a potraživanja su bila 1,72 milijarde kuna, od čega je odobreno 206,6 milijuna kuna, odnosno 12 posto, objavljeno je na današnjoj konferenciji za novinare Ministarstva kulture.

U izradi procjena i dodjele novca bili smo suočeni s velikim smanjenjem od 20 milijuna kuna u odnosu na prošlu godinu, te još jednim takvim smanjenjem rebalansom proračuna, rekla je ministrica kulture Andrea Zlatar Violić. Glavni kriteriji bili su, napomenula je, održati što veći broj programa koji se kontinuirano financiraju i vrednovati nove programe, održati programske djelatnosti te tematski, usmjeren na obilježavanje 100. godišnjice Prvog svjetskog rata.

Gotovo tri četvrtine ukupnih traženih sredstava bilo je za kulturnu baštinu i investicije, 470, odnosno gotovo 700 milijuna kuna, a te dvije visoke cifre Zlatar objašnjava posljedicom rastućeg pritiska na financiranje od Ministarstva kulture i za projekte na lokalnim razinama, gdje su smanjena izdvajanja za kulturu. Cijela Hrvatska od Ministarstva kulture očekuje rješenja i pomoć jer se inače ne može održati redovita djelatnost, istaknula je ministrica.

Najbolje pokrivena glazbena i scenska umjetnost

Najbolje su pokrivena glazbena i glazbeno-scenska umjetnost, s 32 posto odobrenih sredstava te dramska i plesna s 23 posto i arhivska djelatnost s oko 30 posto i knjižnična s oko 60 posto, te očuvanje pokretnih kulturnih dobara s 28 posto, a najlošije arheologija, nepokretna kulturna dobra i, s obzirom na svotu, međunarodna djelatnost, rekla je Zlatar, izdvojivši baštinu i investicije kao područja koje ne mogu više ići ispod sadašnje razine.

Pokušali smo s vrlo malim proračunom financirati što veći broj projekata, ali smo, da se ne bi tumačilo kao usitnjavanje, vodili računa da se odobravaju oni projekti koji pokazuju kontinuitet i oni koji po sustavu financiranja mogu biti realizirani, ustvrdila je Zlatar.

Po njezinim riječima, gledajući šestogodišnje razdoblje, trend odobrenih sredstava za programe najviše je pao 2008. i 2009., nastavio je padati od 2009. do 2011., a sada i dalje pada, ali ne tako jako. Ključni pad bio je u godinama ondašnjeg premijera i ministra financija koji su negirali recesiju i govorili da ćemo se, ako i dođe do nas, izvući kao najbogatije europske države, a sada se vidi gdje smo, ustvrdila je.

Zlatar: Nema više prostora za smanjivanje

Unutar samog proračuna Ministarstva uspjeli smo podići sredstva za programe, od 31 posto na 35 posto koji je zadržan i ove godine, što nije velik broj, ali pokazuje trend na kojem ćemo raditi i dalje, rekla je. U istom razdoblju proračun Ministarstva kulture pao je s 0,85 posto udjela u državnom proračunu, na sadašnjih 0,49 posto, pa je kultura, kao i znanost, iznimno ugroženo područje koje se treba osvijestiti kao ulaganje, a ne kao troškove, dodala je.

Upitana što će s kulturom biti u 2. i 3. rebalansu proračuna, Zlatar je rekla da tu više nema više prostora za smanjivanje. Programska sredstva imaju ugovorne obveze i ne mogu se raskidati, a s obzirom na naših 0,49 posto milijun kuna nama znači katastrofu, a proračunu ne može pomoći, rekla je.

U oba dosadašnja koraka smanjivanja 50 posto smo smanjivali na plaćama, a 50 posto na programima investicijskog održavanja i kulturne baštine, a ne programskoj djelatnosti, jer ako morate birati između kuće i čovjeka, biramo čovjeka, istaknula je Zlatar, dodavši da se procjenjuje da se u ovoj godini još očekuje oko 100 milijuna kuna za programe.

Prijavljenih programa za 2,5 proračuna

Zamjenik ministrice Berislav Šipuš rekao je kako u ovom razdoblju najviše pate investicije, najavivši da Ministarstvo želi u ovoj godini dovršiti, među ostalim, stalni postav Dvorca Eltz u Vukovaru, dovršenje postava Prirodoslovnog muzeja u Metkoviću, rekonstrukciju zgrade i stalni postav Muzeja Apoksiomen u Malom Lošinju i stalni postav Muzeja Vučedolske kulture.

Do kraja 2014. očekuje se raspisivanje natječaja za sedam programskih područja i pet tisuća programa, među ostalim za književnost i izdavaštvo, a u tijeku su natječaji za Poduzetništvo u kulturi i Ruksak (pun) kulture. Više od 12 tisuća prijavljenih programa i 1,8 milijardi kuna danas znači dva i pol proračuna Ministarstva kulture, uključujući da proračun pokriva troškove plaća i hladnog pogona, rekla je Zlatar.

Oko 35 do 40 posto sredstava Ministarstva kulture odvaja se za Zagreb, u kojem se godišnje odvija 70 do 80 posto svih djelatnosti. Zlatar je izvijestila da se financiranje Grada Zagreba potisnulo za deset posto u ime projekata koji su raspoređeni po Hrvatskoj, od istočne Slavonije, preko Petrinje, Gline, Karlovca, do Drniša, Sinja, Knina.

Najnovije