Kvakan: Pritvor smo tražili zbog osobito teškog zločina
ZAGREB - Akcija Medački džep u optužnici koju je protiv generala Rahima Ademija i Mirka Norca podiglo Županijsko državno odvjetništvo u Zagrebu ne tretira se, kako je to bilo u Haagu, kao pothvat s ciljem progona srpskog stanovništva, nego kao akcija oslobađanja okupiranog teritorija.
Generali Norac i Ademi, objasnio je zamjenik glavnog državnog odvjetnika Antun Kvakan, optuženi su po izravnoj zapovjednoj odgovornosti za nasumično granatiranje područja Medačkog džepa, uključujući civilne ciljeve.
Za mučenje, zlostavljanje i ubijanje civila i zarobljenika te pljačku i uništavanje imovine koje je uslijedilo nakon zapovijedi pokojnog predsjednika Tuđmana o povlačenju generali su također optuženi po tzv. garantnoj zapovjednoj odgovornosti, odnosno za to što nisu spriječili ubijanja, mučenja, pljačke i razaranja.
Kvakan ističe da je riječ o jednom od najtežih ratnih zločina i time pojašnjava činjenicu da se protiv generala Ademija traži pritvor po zakonskoj osnovi osobite težine djela.
- Formalni razlozi za pritvor su činjenica da je za ovo djelo zapriječena kazna zatvora od 12 godina i više te da je po posljedicama ovo jedan od najtežih predmeta - kaže Kvakan.
Napominje da se sve ove godine, od svih procesa za ratne zločine pritvor nije tražio u samo četiri slučaja. Radilo se o dva optužena Srbina u Bjelovaru, koje je sud na kraju oslobodio, jednome optuženom u Vukovaru i Krunoslavu Fehiru.
- U haaškoj optužnici bilo je navedeno da su generali Ademi i Norac, zajedno s generalom Jankom Bobetkom i drugim časnicima HV-a osmislili i zajednički proveli operaciju Medački džep s ciljem progona srpskog stanovništva. U našoj optužnici zločinački pothvat kao takav ne postoji.
Ta točka naprosto nije implementirana u pravnom smislu - kaže Kvakan, koji je proteklih godinu dana (u početku još kao županijski državni odvjetnik u Čakovcu) bio na čelu državnoodvjetničkog tima koji je radio na preuzimanju i prilagođavanju predmeta protiv Norca i Ademija. Kao bitno napominje da optužnica sadrži sve činjenice kao i haaška, no ne polazi se od toga da je cilj akcije bilo etničko čišćenje, nego oslobađanje okupiranog teritorija.
Govoreći o preuzimanju optužnice, ističe da je postupak preuzimanja optužnice počeo u rujnu 2005. godine, a da je formalno završen 13. listopada 2006., kada su iz Haaga stigli posljednji dokumenti. Kao iznimno važnu činjenicu Kvakan ističe da je Carla del Ponte osobno pristala na odustajanje od zločinačkog pothvata.
- Konačno usuglašavanje bilo je 7. i 8. studenog 2006. godine u Den Haagu. Na tom sastanku bio je zagrebački tim koji je radio na optužnici te haaški. Na sastanku su bili i glavni državni odvjetnik Mladen Bajić te glavna haaška tužiteljica Del Ponte.
Punih pet sati se pregovaralo o optužnici i pritom je Carla del Ponte zajedno s Bajićem prolazila svaku pojedinu točku, odnosno svaki detalj - prepričao je Kvakan. Dodao je kako je usuglašavanje bilo vrlo mukotrpno i da je tijekom cijelog postupka preuzimanja optužnice Haag otvoreno pokazivao da u svakom trenutku može povući predmet.
Ivanka Toma
MORIĆ: NEMA RAZLOGA ZA PRITVARANJE GENERALA ADEMIJA
Generali Norac i Ademi, objasnio je zamjenik glavnog državnog odvjetnika Antun Kvakan, optuženi su po izravnoj zapovjednoj odgovornosti za nasumično granatiranje područja Medačkog džepa, uključujući civilne ciljeve.
Za mučenje, zlostavljanje i ubijanje civila i zarobljenika te pljačku i uništavanje imovine koje je uslijedilo nakon zapovijedi pokojnog predsjednika Tuđmana o povlačenju generali su također optuženi po tzv. garantnoj zapovjednoj odgovornosti, odnosno za to što nisu spriječili ubijanja, mučenja, pljačke i razaranja.
Kvakan ističe da je riječ o jednom od najtežih ratnih zločina i time pojašnjava činjenicu da se protiv generala Ademija traži pritvor po zakonskoj osnovi osobite težine djela.
- Formalni razlozi za pritvor su činjenica da je za ovo djelo zapriječena kazna zatvora od 12 godina i više te da je po posljedicama ovo jedan od najtežih predmeta - kaže Kvakan.
Napominje da se sve ove godine, od svih procesa za ratne zločine pritvor nije tražio u samo četiri slučaja. Radilo se o dva optužena Srbina u Bjelovaru, koje je sud na kraju oslobodio, jednome optuženom u Vukovaru i Krunoslavu Fehiru.
- U haaškoj optužnici bilo je navedeno da su generali Ademi i Norac, zajedno s generalom Jankom Bobetkom i drugim časnicima HV-a osmislili i zajednički proveli operaciju Medački džep s ciljem progona srpskog stanovništva. U našoj optužnici zločinački pothvat kao takav ne postoji.
Ta točka naprosto nije implementirana u pravnom smislu - kaže Kvakan, koji je proteklih godinu dana (u početku još kao županijski državni odvjetnik u Čakovcu) bio na čelu državnoodvjetničkog tima koji je radio na preuzimanju i prilagođavanju predmeta protiv Norca i Ademija. Kao bitno napominje da optužnica sadrži sve činjenice kao i haaška, no ne polazi se od toga da je cilj akcije bilo etničko čišćenje, nego oslobađanje okupiranog teritorija.
Govoreći o preuzimanju optužnice, ističe da je postupak preuzimanja optužnice počeo u rujnu 2005. godine, a da je formalno završen 13. listopada 2006., kada su iz Haaga stigli posljednji dokumenti. Kao iznimno važnu činjenicu Kvakan ističe da je Carla del Ponte osobno pristala na odustajanje od zločinačkog pothvata.
- Konačno usuglašavanje bilo je 7. i 8. studenog 2006. godine u Den Haagu. Na tom sastanku bio je zagrebački tim koji je radio na optužnici te haaški. Na sastanku su bili i glavni državni odvjetnik Mladen Bajić te glavna haaška tužiteljica Del Ponte.
Punih pet sati se pregovaralo o optužnici i pritom je Carla del Ponte zajedno s Bajićem prolazila svaku pojedinu točku, odnosno svaki detalj - prepričao je Kvakan. Dodao je kako je usuglašavanje bilo vrlo mukotrpno i da je tijekom cijelog postupka preuzimanja optužnice Haag otvoreno pokazivao da u svakom trenutku može povući predmet.
|
Činjenični opis optužnice isti je kakav je bio u Haagu
Od 9. rujna do 17. rujna 1993. ubijeno 29 civila i zarobljenika Činjenični opis optužnice protiv generala Ademija i Norca isti je kakav je bio u Haagu. Ademija se tereti kao vršitelja dužnosti zapovjednika Zbornog područja Gospić, a Norca kao zapovjednika 9. gardijske motorizirane brigade, te zapovjednika Sektora 1, posebne operativno-taktičke grupe formirane upravo za potrebe operacije Džep 93 koju su uz njegovu brigadu činile Domobranska bojna Gospić, Domobranska bojna Lovinac, postrojbe 111. brigade, te postrojbe Specijalne policije MUP-a. Na teret im se stavljaju događaji od 9. rujna 1993., kada je počela akcija, do 17. rujna te godine, kada je izvršeno povlačenje. U optužnici se navodi da su, uz vojne, granatiranju bili izloženi i civilni ciljevi u Divoselu, Čitluku, Počitelju i Metku, te da je pritom poginulo pet civila i uništeno osam kuća. No, najteži zločini dogodili su se prilikom ulaska hrvatskih postrojbi u sela na području Medačkog džepa, a posebno nakon naredbe o povlačenju.
U istom mjestu ubijen je Đuro Krajnović, i to s najmanje 24 hica koja su ispaljena u njega. U Čitluku je ubijena i Mila Sava Rajčević koja je hodala na štakama. Njoj je prerezan vrat. U Čitluku, Divoselu i Lazinu ubijeni su i Nikola Vujnović, Momčilo Vujnović, Ljiljana Jelača, Milan Matić, Nikola Jerković, Anđa Jović. Među stravičnim zločinima u Čitluku u optužnici se navodi ubojstvo Nedeljka Krajnovića i Stane Krajnović koji su prethodno bili zatočeni u kokošinjcu, a njihova tijela su na kraju zapaljena. U razdoblju od 13. do 14. rujna pobijeni su Milka Bjegović, čije je tijelo pronađeno u šumi, Mile Pejnović, Dmitar Jović, Mara Jović, Đuro Vujnović i Stevo Vujnović. Boja Pjevač ubijena je u dvorištu jedne kuće u Počitelju, a potom su joj odrezana tri prsta i tijelo ostavljeno da leži pokraj uginule svinje. Ademi i Norac po zapovjednoj se odgovornosti terete i za zločin nad retardiranim Milanom Rajčevićem. Njega su u mjestu Rajčevići hrvatski vojnici najprije sajlom vezali za automobil i vukli naokolo, potom ga vezali između dva stabla jele i u njega bacali noževe, a na kraju zapalili. Okrutno su zlostavljani i zarobljeni srpski vojnici Stanko Despić i Nikola Stojisavljević. Vladimir Divjak, zarobljen na području Debele Grane, ranjen je tako da su prema njemu bacili ručnu bombu, a onda su ga ranjenog tukli kundacima i gasili cigarete na njegovim leđima. Istu torturu prošao je još jedan vojnik koji je preživio i svjedok je. Zarobljeni Nikola Bulj bio je ponižavan na razne načine, a ubijeni su i zarobljeni vojnici Milan Jović, Dane Krivokuća i Dragan Pavlic. Optužnica navodi i pljačka, te razaranje kuća. (I. Toma) |
Optužnica sadrži sve činjenice kao i haaška, no ne polazi se od toga da je cilj akcije bilo etničko čišćenje, nego oslobađanje okupiranog teritorija
Ivanka Toma
Broj preporuka: 0
