OD SRIJEDE UZ JUTARNJI

POGLED U SVIJET NAJVEĆIH SVETIŠTA Raskošna kolekcija Jutarnjeg lista

Jedinstveno putovanje najvažnijim svetim mjestima kroz povijest, svece i svjedočanstva, od srijede uz Jutarnji

Svetišta imaju dvojaku funkciju. Vjernicima su ona mjesto privilegirana susreta s božanstvom, utjeha u tuzi, nada u bolesti i inoj nevolji, susreta s drugim vjernicima, a susreti istovjernika i istomišljenika jačaju i uvjerenje, kamoli ne bi vjeru. Svima inima, a i mnogim vjernicima, svetišta su i spomenici kulture, prostori koje je pobožnost napučila umjetninama i inim ljepotama, a u najmanju ruku živi trag povijesti, davne ili novije. Čak i kad je neka vjera iščezla s lica Zemlje, njezina svetišta imaju što poručiti i pokazati, bez obzira na to jesu li to hramovi i piramide (aztečke u Meksiku, inkaške u Peruu, egipatske u Egiptu), da ni ne govorimo o Partenonu ili Panteonu, koje je i nova vjera prigrlila kao svoje.

Svetišta su privlačna i inovjercima. Ne znamo da se neki kršćanin ustegnuo posjetiti pagodu Shwedagon ako ga je put naveo u Yangon, ili Angkor Wat, kamoli obalu Gangesa u indijskome svetom gradu Varanasiju, a po rimskim crkvama nije rijetkost vidjeti posjetitelje u urednoj muslimanskoj nošnji - i tako dalje. U Mekku inovjerci ne smiju ući, ali Jeruzalem i Rim, sveti gradovi, jesu meka turistima, a pogotovu proučavateljima kulture.

I to je bio razlog da našim i inim čitateljima ponudimo, po cijeni pristupačnoj i u ova uistinu krizna doba, uvide u nekoliko svetišta.

Ograničili smo se na Europu i Jeruzalem, na svetišta katoličkog kršćanstva i njegova ishodišta, svjesni da je to ovdje najprivlačnije i najzanimljivije - ali ne znači da u neko pogodno doba nećemo ponuditi i nešto drugo.

Kada smo počeli sastavljati širi izbor, pomislili smo i na ina marijanska svetišta: na Mariazell u Austriji (gdje se Gospe štuje i kao mati slavenskih naroda), na Beauraing u Belgiji (posljednje priznato ukazanje), na Czestochowu i Jasnu Góru u Poljskoj, pa i na neka izvan katoličkog ambijenta, recimo na Vladimir u Rusiji (gdje su Sobor Uspenija Presvjatoj Bogorodicy oslikali Rublëv i Černij), ili na Efez u Turskoj (gdje je Marijina kuća, Panaya Kapulu, i gdje je možda Ivan napisao svoje evanđelje), a sjetili smo se dakako i kuće u kojoj je Bogorodica preminula i koja je, prema predaji, odletjela iz Jeruzalema sletjevši prvo na Trsat, a onda u Loreto, gdje je zasad ostala. Pomislili smo svakako na Betlehem, svetište Isusova rođenja. I tako dalje - možda ćemo imati prilike o tome još pisati.

Na kraju je izbor sužen na šest svetišta: marijansko u Lourdesu, jakobinsko u Santiagu de Compostela, marijansko u Fátimi, franjevačko u Assisiju, te na svete gradove Jeruzalem i Rim, kamo možde i odete s nama. O tom potom. A brošure o njima namijenjene su onima koji bi tamo hodočastili, a i onima koje samo zanima zašto se onamo hodočasti.

O svakoj pojedinoj brošuri izvijestit ćemo vas ovdje u tjednu kada je objavljujemo, a sada evo samo najkraćeg pregleda.

Lourdes

Lourdes je najpoznatije marijansko svetište u katoličkom svijetu i drugo po apsolutnoj popularnosti, odmah nakon Rima (šest milijuna posjeta godišnje). Nepismena i posve siromašna mlinarska kći, Bernadette (Bernardica) Soubirous, obznanila je 1856. da je u Massabielleu kraj Lourdesa, zapravo u pećini pokraj rijeke Gave de Pau, vidjela damu u bijelome, koja joj se objavila kao Bezgrešno Začeće, tj. Bogorodica Marija.

Nakon početne nevjerice, biskup je ukazanja službeno priznao 1862. Katolička crkva je priznala i 67 čudesnih ozdravljenja zagovorom Gospe lourdeske. Bernadette je proglašena blaženom 1925., a svetom 1933. godine.

Santiago

Kad je pustinjak Pelayo 813. našao grob koji su smatrali mjestom ukopa Isusova apostola Jakova Starijega (španjolski: Santiago), na tom je mjestu sazdana crkva, kamo su počeli dolaziti hodočasnici iz sadašnje Španjolske i iz cijele Franačke. Putovi u Jeruzalem bili su zatvoreni, Rim još nije bio uveo Svete godine, pa je to mjesto, Santiago de Compostela, nekoliko stoljeća bilo najomiljenije mjesto hodočašća u Europi, osobito duž hodočasničke Francigenske ceste, kojom se i danas pješači do Santiaga i stječe oprost grijeha.

Fátima

Pošto su seoska djeca, pastiri Lucia dos Santos i njezini mlađi rođaci Francisco i Jacinta Marto ustvrdili da im se 13. svibnja 1917. ukazala Gospe od Ružarija, te da je vide redovito svakog 13. u sljedećim mjesecima, u Fátimi se 13. listopada 1917. okupila masa od oko 70.000 ljudi koji su vidjeli “čudesan Sunčev fenomen” neposredno pošto su djeca rekla da su opet ugledala Bogorodicu.

Papa Pio XI. je odobrio papinski oprost hodočasnicima u Fátimu, koju su silno štovali i pape Pio XII. te sv. Ivan Pavao II., uvjeren da mu je ona spasila život skrenuvši metak kad je u njega pucao desničar Alí Agca. Taj metak je ugradio u krunu nad Gospinim kipom.

U Fátimu hodočaste oko četiri milijuna svake godine.

Assisi

To je rodni grad i mjesto ukopa sv. Franje, Božjeg Siromaška, utemeljitelja sadašnjih franjevačkih redova, a i njegove sljedbenice sv. Klare, koja je utemeljila klarise.

Assisi je i mjesto mirovnih inicijativa, laičkih i crkvenih. Najveći svjetski odjek imao je međureligijski molitveni susret za mir koji je sv. Ivan Pavao II. inicirao 1986., s predstavnicima više od 120 religija.

Jeruzalem

Jeruzalem je sveti grad svih triju abramitskih religija: židovske jer je ondje bio jedini Hram njihove vjere (koji su razorili Rimljani), kršćanske, jer je ondje Isus iz Nazareta, koga kršćani smatraju Kristom, sinom Božjim i Bogom živim, mučen i razapet do smrti na križu, a kršćanska vjera temelji se na uvjerenju da je treći dan zatim ondje uskrsnuo od mrtvih, pošto je patnjom i smrću na križu otkupio grijehe ljudi; muslimanske, koja smatra da je Muhammed iz Jeruzalema 620. odjahao na Buraqu u nebo gdje se sastao s Bogom.

Ključne točke kršćanskog hodočašća su Križni put uz Golgotu i Crkva Svetog Groba.

Rim

Grobovi Isusovih apostola Petra i Pavla privlačili su kršćanske hodočasnike još od antike. Papa Bonifacije VIII. je 1300. uveo jubilarne Svete godine, kada se daje potpuni oprost grijeha (indulgencija) hodočasnicima koji prođu kroz sveta vrata četiriju papinskih bazilika (Lateranske sv. Ivana, Vatikanske sv. Petra, Ostijske sv. Pavla izvan zidina, te Liberijske sv. Marije velike). Te crkve i grobovi mučenika (u katakombama, u Panteonu itd.) privlače i hodočasnike i turiste: za Velikog jubileja Svete 2000. godine došlo ih je više od 20 milijuna.

Najnovije