PRVO ISTRAŽIVANJE

UGLEDNA PROFESORICA IZ ŠANGAJA NAKON TRI GODINE ŽIVOTA U HRVATSKOJ OTKRILA RECEPT 'Znam kako se RH može obogatiti na kineskim turistima'

Godišnje nas posjeti tek oko 60.000 kineskih turista, a riječ je o najvećem turističkom tržištu svijeta. Profesorica Wang Qian (desno) bavila se time kako Hrvatska može tu brojku značajno povećati

Kad već Hrvati tako teško pronalaze načine kako u Hrvatsku privući više kineskih turista, jedna im je Kineskinja sad napravila cijelu SWOT analizu i predložila niz specijaliziranih ponuda kojima bi u svoju domovinu mogli privući malo veći udio od tek 0,05 posto kineskog turističkog tržišta - koliko nam dolazi sada.

Riječ je o Wang Qian, nagrađivanoj profesorici sa Sveučilišta međunarodnoga gospodarstva i ekonomije u Šangaju koja je, nakon što je u Hrvatskoj provela tri godine života, nakon povratka u Kinu napisala znanstveni rad “SWOT analiza i mjere kojima Hrvatska može iskoristiti kinesko turističko tržište” te ga u kolovozu ove godine objavila u našem časopisu Croatian International Relations Review Instituta za razvoj i međunarodne odnose.

Između ostaloga, Qian Hrvatima predlaže uvođenje i izradu najmanje tri tipa specijaliziranih ponuda prilagođenih ukusima zahtjevnog kineskog tržišta, ali i cijeli niz administrativnih i organizicijskih pomaka kao što je osnivanje podružnice HTZ-a u njenoj matičnoj zemlji, ali i boljoj suradnji s kineskim specijaliziranim agencijama.

Prema njenoj analizi, Hrvatska bi hitno kineskim turistima trebala početi prodavati takozvane fototure, specijalizirane obilaske najznačajnijih arhitektonskih i kulturnih znamenitosti poput onih u Dubrovniku, Splitu ili na području Plitvica, ali i prirodnih fenomena kao što su fototure rijetkih ptica od kojih mnoge u periodu od travnja do lipnja obitavaju oko rijeke Save, kao i veličanstvenih ljubičastih polja lavande.

Specijalizirane ture

“Fototure prilično su lukrativne jer podrazumijevaju puno vremena provedenih u iščekivanju fotografskih prilika”, pojašnjava Qian.

Kinesko bi tržište, smatra Qian, potom itekako bilo zainteresirano na području Hrvatske konzumirati specijalizirane ture za mladence osmišljene kao spoj odmora i rekreacije, uz mnoštvo aktivnosti kao što su ronjenje, parasailing ili kayaking, ali i ispijanje šampanjca u zračnom balonu na hvarskom Starigradskom polju.

Tu je potom i program island-hoppinga, ponuda kakva još uvijek nije dovoljno iskorištena u pokušaju osvajanja kineskog turističkog tržišta, a koja je u svijetu polučila prilično dobre rezultate.

“To je jedinstvena i chic tura proizašla iz prakse nautičkog turizma, a osobno predlažem obilazak od Splita, preko Hvara, Brača i Korčule do Dubrovnika”, pojašnjava Qian istražujući u svojem radu brojne prednosti, ali i mane hrvatske turističke ponude. Ono što je plodonosno u jačem osvajanju kineskog tržišta, tumači Qian, jest pozicioniranje Hrvatske kao vrlo sigurne destinacije - i po pitanju osobne sigurnosti, ali i sigurnosti konzumacije hrane i pića - kao i vrlo jeftin privatni smještaj, a prednost je i to što Hrvatska još nije uvela euro.

Više engleskog, molim

“Za razliku od Francuske ili Velike Britanije, kupovanje je za kineske posjetitelje u Hrvatskoj znatno jednostavnije s obzirom na to je valuta juan po vrijednosti bliska kuni pa nema puno preračunavanja”, otkriva Qian dodajući kako bi se veliki pomak napravio otvaranjem China Unionpaya u Hrvatskoj što bi Kinezima omogućilo da u Hrvatskoj mogu plaćati i kreditnim karticama.

“Ovako postoji potreba konverzije juana prvo u euro, a potom u kunu”, istražuje Qian.

Dodatne kritike usmjerene su na nedostatak engleskih pojašnjenja na dobrom djelu domaćih, posebno dubrovačkih znamenitosti, ali i potreba dodatne edukacije lokalnih vodiča o važnosti točnosti u odnosu prema kineskim turistima - koji ne vole kašnjenja ili pogrešne interpretacije.

U prilog boljim hrvatsko-kineskim turističkim odnosima pritom ne ide činjenica da Hrvatska, kao destinacija, praktično uopće nije uključena u itinerere najvećih kineskih međunarodnih turističkih agencija kao što su Panda, Mandarin Voyages, Omega ili Wang dynasty, ali i postojanje samo jedne kineske turističke agencije u Hrvatskoj, Limea travel Zagreb. Qian ističe da nema nikakvih razloga da se to ne promjeni.

Kina je još 2003., temeljem memoranduma između Hrvatske i Kine, našu zemlju uvrstila na popis turističkih destinacija za kineske turiste koji putuju o vlastiti trošak, ali tržišta se još nisu otvorila prema individualnim posjetima. Formalno-pravno posjeti Kineza Hrvatskoj i dalje se odrađuju isključivo kroz agencije koje Kina odobrava za grupne posjete Hrvatskoj, među kojima ima i hrvatskih tvrtki.

S tek 61.000 kineskih posjetitelja u 2014. godini. Qian zaključuje kako nismo dovoljno eksploatirali potencijal od 117 milijuna kineskih turista niti činjenicu da je Kina trenutno najveće svjetsko turističko tržište.

Želite li dopuniti temu ili prijaviti pogrešku u tekstu?
Linker
21. travanj 2024 05:23