WEEKEND MEDIA FESTIVAL

DIGITALNA REVOLUCIJA TRAJE I IZ NJE NEMA POVRATKA, ALI JOŠ SE ČEKA NA DRŽAVU Bitnije je pitanje 'gdje će djeca biti 2031.' nego 'gdje si bio '91.

AUTOR:
    • Tomislav Novak

  • OBJAVLJENO:
  • 23.09.2017. u 14:38

  • Srećko Niketić / CROPIX

    Boris Drilo, Nenad Bakić, Mate Rimac, Marko Matijević, Boris Jokić i moderator Nino Đula

    STEM više nije vještina budućnosti, digitalna revolucija traje i iz nje nema povratka, a iako i u Hrvatskoj na njoj radi niz istaknutih inovatora i privatnih poduzetnika, još uvijek se čeka na državne institucije da se u to ozbiljnije uključe.

    Ovo su samo neki od zaključaka s jutros održanog panela "STEM je t'aime" na Weekend Media Festivalu u Rovinju.

    Pred punom dvoranom i više od 800 okupljenih posjetitelja o značaju STEM-a govorili su Mate Rimac, osnivač tvrtke Rimac Automobili, Nenad Bakić iz IRIM-a, pokretač STEM revolucije, Marko Matijević, pokretač web stranice srednja.hr, Boris Drilo iz Hrvatskog Telekoma i Boris Jokić, jedan od autora kurikularne reforme. Panel je uz pomoć Pepper robota moderirao Nino Đula, izvršni urednik Jutarnjeg lista.

    - Geekovi su danas postali kul, puno ljudi u Hrvatskoj radi na STEM revoluciji, obični ljudi sve više istražuju taj pojam i informiraju se, ali volio bih vidjeti i državu da se jače uključi, rekao je Matijević na početku, dok je Bakić istaknuo kako se službena reforma školstva zapravo ne mora čekati i kao primjer dao projekte svojeg Instituta.

    - Mi sa svojom Robotičkom Ligom zaobilazimo kurikularnu reformu ali i sve ideološke rasprave oko nje, obučavamo profesore i djeci direktno dajemo alat u ruke. Snaga je u tim ljudima, rekao je Bakić.

    Mate Rimac koji je nedavno prikupio novih 30 milijuna eura investicija i najavio otvaranje tvornice u Svetoj Nedjelji rekao je kako u ovom trenutku ima 100 otvorenih natječaja za radna mjesta u svojoj tvrtki i sva su mjesta iz STEM područja.

    - Krenuli smo iz nule, nisam znao ništa o proizvodnji električnih automobila ali znanje je danas dostupnije nego ikad i sve sam s interneta sam naučio i krenuo. Rasli smo s domaćim ljudima, ali da uštedimo na vremenu počeli smo zapošljavati ljude izvana, redom stručnjake iz autoindustrije. Danas kod nas rade inženjeri iz 14 zemalja. I oni nikome ovdje ne uzimaju radna mjesta, jer takvih vještina kod nas nema. Oni nam daju širinu i osjećaj multikulturalnosti. Trebali bi biti ponosni što ljudi izvana žele raditi kod nas. Ali to istovremeno pokazuje koliko naśe obrazovanje doista kasni, zaključio je.

    S druge strane, Boris Jokić kaže kako Hrvatska ima niz prednosti nad zemljama zapadne Europe.

    - Digitalna pismenost u našim školama je zanemarena, ali život ovdje je prekrasan, ako imaš dobar posao. I to kažu svi stranci koji ovdje dolaze, objasnio je Jokić, a s njime se složio i Rimac.

    - Niti jedan stranac koji je ovdje došao nije otišao, divno im je ovdje.

    Sudionici panela složili su se kako je osim stvaranja STEM stručnjaka u Hrvatskoj problem kako ih zadržati.

    Stemovcima je početna plaća dva ili tri puta veća od prosječne, rečeno je, nakon 2 ili 3 godine zarađuju bolje od ministara, a nakon 5 bolje od managera. Ali država im zbog visoke porezne stope uzme polovicu od toga, rekao je Drilo iz Hrvatskog Telekoma.

    Jokić je još istaknuo kako mu se čini da je "rad" postala prosta riječ u Hrvatskoj, kako nam se društvo umjetno dijeli na trivijalnostima, a u školama najviše nedostaje konsenzusa i praktičnog rada. Uputio je i kritiku Sveučilištu: "Sveučilišta u Hrvatskoj su klijentelističke organizacije koje se prodaju za nekoliko radnih mjesta, stoga najbolje inicijative u obrazovanju dolaze iz privatnog sektora", kazao je.

    U jednom trenutku je izvadio i pokazao knjigu Miroslava Krleže "Na rubu pameti".- Preporučam svim stemovcima da pročitaju ovu knjigu da shvate kako se stvaraju podjele u društvu, rekao je.

    - Smatram da bi profesori koji u svojim sredinama učine iskorake zaslužuju i bolje plaće, zaključio je pak Marko Matijević.

    Bakić je dodao kako je za njega puno važnije od pitanja "gdje si bio '91." pitanje: "gdje će biti djeca 2031."

    - Generacije koje dolaze iza nas vjerojatno neće morati ni raditi. Do 2025. samovozeći automobili promijenit će način na koji se krećemo i živimo, kao što su nam prije deset godina živote promijenili pametni telefoni. Moja djeca vjerojatno neće polagati vozački, automobile više nećemo kupovati. Ipak kad je u pitanju Umjetna Inteligencija, nisam optimist, kaže Rimac.

    Na kraju Boris Jokić osvrnuo se na pitanje moderatora o tome kad će roboti poput Peppera biti dovoljno razvijeni da sami napišu kurikularnu reformu.

    - Već sad je čini mi se uspješniji od mene u tome, našalio se i pobrao pljesak publike.

    Izdvajamo