Čak 550 milijuna ljudi u roku od samo dvije godine trebalo bi prijeći na 5G mobilnu mrežu koja će omogućavati do deset puta brži pristup bežičnom internetu nego danas.
Nova tehnologija u fazi je testiranja, a stručnjaci smatraju da će komercijalnom postati oko 2020. godine, što će, prema Ericsson Mobity Reportu, do 2022. rezultirati s oko pola milijarde pretplata na planetu.
Iako eksperimentalne brzine još variraju, 5G bi, kada krene, trebao omogućavati brzine od čak 10 gigabita po sekundi, što je deset puta više nego što je 4G omogućavao 2010. godine. I pritom brzine neće biti rezervirane samo za naše pametne telefone jer očekuje se prava revolucija kad su spojeni uređaji, samovozeći automobili, VR i pametni gradovi u pitanju.
Nove tehnologije razvijaju se tolikom brzinom da je opravdano se pitati koliko bi zapravo Hrvatska trebala ulagati u gradnju nove optičke mreže. Treba li nam višemilijunsko ulaganje u tehnologiju koju je prije koji dan Jiri Dvorjančansky, šef Vipneta, na konferenciji HAKOM-a usporedio s onom koja je implementirana, primjerice, u Njemačkoj već prije deset godina?
Prema posljednjim informacijama, gradnja optičke mreže za širokopojasni internet stajat će između 7 i 12 milijardi kuna, od čega će dio doći iz fondova EU, a najmanje 4 milijarde iz državnog proračuna. Njome do 2020. želimo fiksni internet dovesti do svih kućanstava, u urbanim sredinama osigurati brzine od 100 megabita u sekundi, a za oko 80 posto ostalih barem 30 megabita po sekundi. Trenutačno smo loši 24. u EU po stupnju digitalizacije, a svijet već razmišlja u gigabitima. Ulažemo li u krivu stvar?
Komercijalni interes
- Bez sumnje ozbiljno kasnimo, no Vlada i resorno ministarstvo razumiju poziciju u kojoj se nalazimo i, što je još važnije, gdje želimo biti za nekoliko godina. Dakle, plan države da uglavnom europskim novcem izgradi optičku infrastrukturu po mojem mišljenju svatko dobronamjeran treba snažno podržati. Sva ta tehnologija u koju se planira ulagati omogućit će mnogo veće brzine od 100 Mbit/s tako da, ako se zacrtani planovi provedu, nema bojazni da će nas vrijeme tako skoro “pregaziti” - smatra Đuro Lubura, stručnjak za telekomunikacije.
Boris Drilo, član Uprave Hrvatskog Telekoma, također tvrdi da ne možemo preskakati korake.
- 5G tehnologija će se uvoditi kroz nekoliko koraka, revolucija se neće dogoditi preko noći i predstavljat će nadogradnju postojećeg 4G-a. Korake ne možemo preskakati jer sve su tehnologije kompatibilne. Bazne stanice moraju biti optički povezane jer to omogućava kapacitete koje 5G traži - kaže Drilo.
Pojednostavljeno, 5G tehnologija, kao i sve prije nje, da bi funkcionirala, mora se koristiti određenim dijelom radiofrekvencijskog spektra. 4G koristi frekvencije do 20 megaherca (MHz). 5G bi trebao koristiti više jer one su trenutno prazne i omogućavaju brži protok podataka, ali ne mogu putovati daleko pa je za njih potreban veći broj antena.
Regulatori
- Da bi se pravi 5G ostvario, dakle brzine od 10 gigabita u sekundi, potrebno je vidjeti koje su frekvencije raspoložive u tzv. centimetarskom valnom području, a jedan od najboljih kandidata je prostor od 28 gigaherca (GHz). Problem je što to područje nije oslobođeno i u Europi nije namijenjeno za mobilne telekomunikacije. Korištenje prvo treba odobriti regulatorno tijelo i tek tada će ultrabrzi internet biti moguć. Uvod će doći nešto ranije i bit će sličniji 4G-u s većim brzinama - objašnjava Drilo.
Specijalizirani strani mediji već se oduševljavaju mogućnostima 5G mreža, posebno nakon prezentacije Samsunga koji je u Barceloni predstavio prve 5G kućne routere putem kojih je moguć prijenos podataka brzinom od 4 gigabita u sekundi. Samo za usporedbu, pojašnjavaju u Business Insideru, to omogućava da se igra od 50 gigabajta skine s interneta unutar dvije, a čak 100 gigabajta filma u 4K rezoluciji unutar četiri minute. Riječ je o idealnoj situaciji u kojoj su bazna stanica (antena) i ruter jedan pokraj drugog i nema smetnji poput fizičkih prepreka ili zagušenja prometa. Ipak, u BI-u zaključuju, ako Samsungov ruter bude radio samo na 50 posto tih mogućnosti, smiješe nam se brzine od 2 gigabita bežičnog interneta u svakom domu. Kako cijela stvar funkcionira? Zaboravite kabele i skupu optiku koju se dovodi do kućnog praga. Antena se montira se na prozor ili balkon, ona hvata signal i prenosi ga na kućni Wi-Fi ruter. Signal emitiraju bazne stanice.
Bazne stanice
No, i za te stanice potrebna je optika koju do njih treba provući.
- Radiofrekvencijski spektar ograničen je i nikad neće moći zamijeniti optiku, a čini mi se kako to nije ni namjera, osim kod udaljenijih korisnika. Mislim kako će za desetak godina mobilne mreže biti gotovo integrirane s nepokretnima. Bazne stanice mobilnih mreža na velikim tornjevima zamijenit će manji gusto postavljeni uređaji, a takvih malih baznih stanica bit će i u kućanstvima te ćemo ih koristiti umjesto sadašnjih Wi-Fi uređaja. Sve te mini bazne stanice omogućavat će vrlo velike brzine i kapacitet pa će morati biti spojeni na optičke kabele. Dakle, bez razvoja optičke infrastrukture neće biti ništa ni od 5G mreža - kaže Lubura.
Dvije stvari su jasne - komercijalizaciju svi očekuju do 2020. godine i nitko još ne zna kolika će biti cijena bežičnih priključaka za kućanstva. Međutim, jednom kad ostvarimo ultrabrzi internet postavlja se pitanje - što s njime? Pa što god želimo, zapravo. Primjenjivat će se u IoT rješenjima i samovozećim automobilima. Jedno istraživanje nedavno je pokazalo da je trenutni put kočenja vozila bez vozača zbog latentnosti signala oko 130 centimetara. 5G taj će put smanjiti na 11,4 cm.
Samovozeći automobili, kako kaže Boris Drilo, zahtijevaju ultranisku latenciju, odnosno dozvoljavaju zakašnjelu reakciju mreže od samo 5 milisekundi. U Samsungu Hrvatska podsjećaju kako na 5G tehnologiji tvrtka globalno radi od kasnih 2000-ih te da su u studenome prošle godine uspješno odradili testiranje 5G mreže u suradnji s Kineskim institutom za mobilna istraživanja u Pekingu te da već surađuju s Nokijom kako bi osigurali usklađenost specifikacija tehnologije.
U Barceloni su u suradnji s Deutche Telekomom demonstrirali i 5G zajamčenu latenciju, i to tako da su uspješno sinkronizirali dvije robotske ruke da između sebe prenose pakete a da im ne ispadnu, a navodilo ih se preko 5G tehnologija.
Kad možeš kontrolirati latenciju, odnosno zajamčiti da neće biti veća od određene veličine, smatraju u Samsungu, primjena u industrijskoj proizvodnji vrlo je široka i značajna.
A latencija je i osnovna kočnica virtualne stvarnosti jer uređaji trenutačno zbog kašnjenja signala kod korisnika mogu izazivati mučninu.