ZAGREB - Iz današnje perspektive uništene industrije i proizvodnje na koljenima, a o naprednim tehnologijama bolje da i ne pričamo, teško je zamisliti da je Hrvatska u jednom trenutku bila prva u Europi, i to u tehnološkoj inovaciji koja se rasprostranila nevjerojatnom brzinom.
Upravo to dogodilo se 1971. kada je jedna tvrtka iz Buja, zabačenog istarskog gradića, izbacila prvi europski elektronički džepni kalkulator, i to odmah iza Amerikanaca i Japanaca. Ime te tvrtke, Digitron, u bivšoj je Jugoslaviji postalo eponim za “džepna računala”, baš kao što je to bio slučaj s Kalodontom kod pasta za zube.
Radilo se o modelu DB 800, spretnom spoju dizajna i funkcionalnosti, spravici malenih dimenzija koja je mogla obavljati zahtjevne matematičke funkcije, a rezultate je u istoj sekundi izbacivala na LED zaslonu.
Domaća inovativnost
Prvi europski kalkulator ovog mjeseca slavi četrdeseti rođendan, što je doista respektabilan jubilej i prava je šteta što se obilježava skromno i gotovo nezamjetno.
Izložbu posvećenu Digitronu priprema tek riječki muzej starih računala i informatičkih tehnologija Peek & Poke koji u svojem fundusu ima više od tisuću kalkulatora, pa tako i gotovo sve Digitronove modele. Ovaj simbol domaće inovativnosti i tehnološkog napretka gotovo je u potpunosti pao u zaborav, a njegova je povijest praktički neistražena i skriva se po požutjelim arhivama.
Buje je te 1971. još uvijek bio grad tek djelomično riješenog statusa, nekadašnji pripadnik Slobodne zone Trsta koji je 1954. potpao pod takozvanu Zonu B i time pripao Jugoslaviji. No, pitanje konačne granice Italije i Jugoslavije bit će riješeno tek 1975. Osimskim sporazumima. Stanovništvo se rasipalo, bježeći iz Buja i okolice glavom bez obzira u borbi za golu egzistenciju.
Bez konkurencije
Upravo iz tih razloga, osnivanje jugoslavenske tvrtke poput Digitrona na tom prilično zaostalom i devastiranom području bilo je važno gospodarsko i političko pitanje.
Pod legendarnim direktorom Antom Tomljanovićem, Digitron je krenuo u napuštenoj vatrogasnoj zgradi sa samo 24 zaposlenika i već je sa svojim prvim proizvodom, kalkulatorom DB 800, opravdao povjerenje koje mu je iskazano. Vizionarski su se opredijelili za elektroniku, rastući sektor u kojemu na jugoslavenskom tržištu praktički i nije bilo konkurencije.
Valja podsjetiti na to da je prvi džepni kalkulator 1967. proizvela američka tvrtka Texas Instruments, no radilo se o modelu koji je rezultat izbacivao ispisan na trakicu. Vrlo brzo u priču ulaze Japanci - tri godine kasnije Sanyo izbacuje ICC-0081 Mini Calculator koji brojeve pokazuje na svjetlosnom displeju, no dimenzije još nisu džepne već bliže aktovci.
Međutim, već početkom 1971. Busicom u suradnji s Intelom stvara LE-120A Handy-Le, prvi svjetski kalkulator izveden na bazi integriranih krugova s LED displejem. Nekim čudom, između dva tehnološka diva ubacuju se male Buje kao prvi predstavnici Starog kontinenta na polju džepnih kalkulatora.
ČLANAK U CIJELOSTI PROČITAJTE U TISKANOM IZDANJU JUTARNJEG LISTA