60 GODINA OD VELIKOG POTHVATA

Lajku su žrtvovali za dobrobit čovjeka, no neki znanstvenici i danas žale zbog toga

    AUTOR:
    • Hina

  • OBJAVLJENO:
  • 03.11.2017. u 12:29

At the beginning of November, Sputnik II carrying the dog passenger
Profimedia, UPPA News

Lajka u Sputniku II

 

'Zamolila sam je da mi oprosti, pomazila je zadnji put i zaplakala', kaže 90-godišnja ruska biologinja Adilja Kotovska prisjećajući se dana kada je mješanka Lajka postala prva životinja u svemiru.

Sovjetski Savez lansirao je Lajku u svemir u satelitu Sputnjik 2 prije 60 godina, 3. studenoga 1957. Samo mjesec prije SSSR je u svemir poslao prvi satelit uopće, Sputnjik 1.

Lajka je u letjelici preživjela nekoliko sati, obletjevši Zemlju prije toga devet puta.

"Tih devet kruženja oko Zemlje učinilo je Lajku prvim svjetskim kozmonautom. Žrtvovana je zbog uspjeha budućih svemirskih misija", kaže Kotovska, ponosna na svoju pionirsku ulogu u radu s prvim životinjama u svemiru.

Laika inside a mock-up of the cabin of the Soviet Sputnik 2 spacecraft. Laika (Barker), became the first living Earth-born creature in orbit, aboard Sputnik 2 on November 3, 1957. She was also known as Zhuchka (Little Bug) and Limonchik (Lemon). The American media dubbed her
Profimedia, AKG

Lajka u Sputniku II

 

Lajkino putovanje je za sovjetskog lidera Nikitu Hruščova bila još jedna pobjeda u svemirskoj utrci s Amerikancima.

U odlično tempiranom propagandnom poduhvatu, lansiranje Lajke zbilo se četiri dana prije 40. godišnjice proslave Oktobarske revolucije.

Nekoliko je pasa prije Lajke bilo lansirano na kratke podorbitalne letove koji su trajali nekoliko minuta "kako bi se provjerilo može li se preživjeti u bestežinskom stanju", rekla je Kotovska.

Kako bi se psi prilagodili putovanju u kapsuli dugoj samo 80 centimetara, Kotovska ih je postupno premještala u sve manje kaveze.

Pseći kandidati provodili su vrijeme u centrifugi, simulatoru gravitacijskih sila koje se stvore u trenutku lansiranja, a izlagalo ih se i sličnim razinama buke.

Lajka je bila mješanka, pronađena na ulici u Moskvi, stara oko tri godine i teška šest kilograma.

Let bez povratka

"Birali smo samo ženke jer one ne trebaju dignuti nogu dok uriniraju, što znači da im treba manje prostora nego mužjacima. A lutalice smo birali jer ih je bilo više i bile su manje zahtjevne", kaže Kotovska.

Psi su zbog publiciteta trebali biti fotogenični i davala su im se pamtljiva imena. Lajkino ime, naravno, dolazi od 'lajanja'. Ona je izabrana za prvi let jer je bila pametna i poslušna.

astronautics, UdSSR, dog Laika which circled planet earth with Sputnik 2, 1957, cruelty to animals, respiratory mask, spacesuit, space suit, protective suit, 1950s, 50s,, Image: 48989467, License: Rights-managed, Restrictions: , Model Release: no, Credit line: Profimedia, Alamy
Profimedia, Alamy

Lajka u Sputniku II

 

"Naravno da smo znali da će uginuti na letu jer u ono doba nije bilo načina da je vratimo natrag", rekla je Kotovska.

Sputnjik 2 lansiran je u 5.30 ujutro po moskovskom vremenu iz Kazahstana, mjesta na kojem će se kasnije razviti kozomodrom Bajkonur.

"Isprva je sve bilo u redu. Naravno, tijekom lansiranja Lajkino srce jako je ubrzalo, ali nakon tri sata puls se vratio u normalu", priča Kotovska.

Iznenada, tijekom devetog kruženja oko Zemlje, temperatura u kapsuli počela je rasti i dosegla je 40 stupnjeva Celzija. Izolacija od Sunčevih zraka nije bila dovoljno dobra. Znanstvenici su se nadali kako bi Lajka mogla preživjeti osam do deset dana, ali uginula je od dehidracije nakon nekoliko sati.

Sovjetski radio je bez obzira na to danima izvještavao kako je Lajka dobro. Službena verzija je glasila da je Lajka uginula od otrova koji joj je podmetnut u hranu kako bi je se poštedjelo bolne smrti pri povratku u Zemljinu atmosferu. Moskva se te izmišljotine držala još godinama.

Satelit s Lajkinim ostacima izgorio je u atmosferi pet mjeseci kasnije, 14. travnja 1958., negdje iznad Antila.

144: MOSCOW, RUSSIA. APRIL 11. Irina Antonova, director of Moscow's Pushkin Museum, lays flowers to a monument to Laika the dog, the first animal put into orbit who never came back from its mission on Sputnik 2 in 1957, outside Moscow's Military Medicine Institute building., Image: 24965279, License: Rights-managed, Restrictions: , Model Release: no, Credit line: Profimedia, TASS
Profimedia, TASS

Spomenik Lajki u Moskvi

 

Jedan od vodećih znanstvenika koji je radio na toj misiji, Oleg Gazenko, na tiskovnoj konferenciji koncem 90-ih godina, izrazio je žaljenje zbog Lajkine smrti. "Što više vremena prolazi, više mi je žao. Nismo to trebali napraviti. Od tog leta nismo naučili dovoljno da bi opravdali smrt psa".

Prve životinje koje su lansirane u svemir i vratile se žive bile su mješanke Belka i Strelka u satelitu Sputnjik 5, u kolovozu 1960.

Uspjeh te misije uvjerio je sovjetske vlasti da krenu u najriskantniju misiju - slanje prvog čovjeka u svemir. U travnju 1961., tri i pol godine poslije Lajke, to je postao Jurij Gagarin.

Životinje, pioniri svemirskih osvajanja

Tri i pol godine prije povijesnog leta Jurija Gagarina u svemir, kujica Lajka postala je u studenome 1957. prvo živo biće koje je doseglo Zemljinu orbitu i jedna od prvih životinja koje su prethodile ljudima u istraživanju svemirskih prostranstava.

Godine 1948. makaki majmun Albert I. bio je prvi sisavac koji je iskusio bestežinsko stanje u američkoj raketi koja je letjela na visini od 63 kilometra. Sjedinjene su Države već godinu prije poslale vinsku mušicu na 100 kilometara visine, u raketi V2.

Prva Zemljanka u svemiru bila je kujica Lajka. Mala mješanka krenula je 3. studenoga 1957. u sovjetskoj kapsuli Sputnjik 2 na put bez povratka. Po moskovskoj službenoj propagandi, životinja je dobro podnijela misiju na 1.600 kilometara visine u kojoj je trebala poživjeti osam do deset dana. U stvarnosti, uginula je nakon samo nekoliko sati zbog kvara na sustavu termoregulacije. Satelit s Lajkinim ostacima izgorio je u atmosferi pet mjeseci kasnije, 14. travnja 1958., negdje iznad Antila.

Misija Sputnjik 2 bila je samo djelomični uspjeh, ali pouke izvučene iz toga leta omogućile su slanje drugih životinja u svemir koje su se uspjele vratiti žive.

Sovjetski Savez u kolovozu 1960. šalje u svemir pravu Noinu arku - dvije kujice, zeca, četrdeset miševa, dva štakora, vinske mušice i biljke. Bilo je to prvi svemirski let s kojeg su se putnici vratili živi.

Kujica Strelka okotila se šest mjeseci nakon povratka, a jednog od štenaca Nikita Hruščov darovao je kćeri Johna Fitzgeralda Kennedyja.

U siječnju 1961. Washington odgovara slanjem čimpanze Hama na let kojim je definirana putanja koju je potom slijedio Alan Shepard, prvi Amerikanac u svemiru, mjesec dana nakon povijesne misije Jurija Gagarina 12. travnja 1961.

Astronomie / Raumfahrt:
Raumfahrtpogramm der USA / Mercury-Programm.
Der Schimpanse “Ham” wird bei der Rückkehr von seinem Flug ins Weltall (Mercury-Redstone 2 Mission) mit einem Apfel belohnt (der suborbitale Flug erreichte eine Gipfelhöhe von 253 km).
Foto, Cape Canaveral, Florida, 31. Januar 1961., Image: 277580098, License: Rights-managed, Restrictions: , Model Release: no, Credit line: Profimedia, AKG

Čimpanza Ham

 

Shepard je dosegao svemir, ali ne i Zemljinu orbitu. Ali to je zato učinila čimpanza Enos u studenome 1961. Amerikancima je tada bio cilj testirati kapsulu u kojoj je trebao poletjeti John Glenn na prvi američki orbitalni let, u veljači 1962.

I Ham i Enos vratili su se na Zemlju živi.

Osim Rusa i Amerikanaca, i mnoge druge zemlje koristile su životinje ne bi liotvorile put ljudima u svemiru.

U listopadu 1963. Francuska je bila prva zemlja koja je u svemir poslala mačku. Bila je to Felicette, zamjena za predviđenog Felixa koji je uspio 'kidnuti' dan prije planiranog lansiranja.

Godine 2001. Kina je poslala letjelicu s više životinjskih vrsta, a Iran je 2010. uspješno testirao raketu domaće proizvodnje u kojoj su putnici bili štakor, kornjače i crvi. Godine 2013. Iranci su u svemir poslali i dva majmuna.

Od početka svemirskih letova pa do današnjih dana popis životinjskih vrsta poslanih u svemir dugačak je, a misije su dovele do važnih znanstvenih otkrića.

Dugoživci, mikroskopske životinje poznate po svojoj izdržljivosti, preživjele su 2007. let u vanjski svemir, vakuum i radijaciju. Po povratku, većina neuništivih dugoživaca nije pokazivala nikakve biološke promjene i čak se normalno razmnožavala, što je ukazivalo na to da im se oštećeni DNK uspio obnoviti.

Godine 2014. japanski znanstvenici izvršili su umjetnu oplodnju pomoću spermatozoida miša koji su bili devet mjeseci na Međunarodnoj svemirskoj postaji (ISS). Okot 73 zdrava miša pokazao je također obnovu oštećenog DNK što je iskustvo koje bi, po znanstvenicima, moglo dati važne odgovore za buduće ljudsko naseljavanje svemira.

 

ELIPSO

Izdvajamo