GENETIKA

ZAŠTO ZA PSA GOTOVO NITKO NIJE STRANAC? Znanstvenici tvrde da su našli poveznicu između jedne ljudske bolesti i druželjubivosti pasa

Zagreb, 210317.
Hotel Porin.
Meksikanac Guillermo Nieto Ross autor humanitarnog projekta Walking on humanity i pas Thera.
Foto: / CROPIX
Ronald Gorsic / HANZA MEDIA

Autor humanitarnog projekta Walking on humanity Meksikanac Guillermo Nieto Ross i pas Thera

Grupa istraživača u srijedu je objavila članak u časopisu Science Advances u kojem tvrde da pseća druželjubivost i ljudska bolest imena Williamsov sindrom (WS) možda dijele genetsku bazu, piše The New York Times.

Ljudi koji boluju od Williamsovog sindroma iznimno su pričljivi te se prilikom interakcije s drugima intenzivno fokusiraju na sugovornikove oči. Oboljeli od WS-a također spremno komuniciraju sa strancima bez ikakvih problema.

Proučavanjem genetike i ponašanja 16 pasa te osam socijaliziranih vukova u zatočeništvu, znanstvenici s Princetona, Sveučilišta Oregon State i drugih institucija htjeli su utvrditi koje su se promjene dogodile na genima GTF2I i GTF2IRD1, genima koji se vežu uz druželjubivost pasa. 'Ti se geni također povezuju s WS-om kod ljudi', rekla je Bridgett M. vonHoldt, biologinja na Princetonu i jedna od autorica studije.

VonHoldt je sa svojim kolegama proučila jedan komad DNK koji sadrži otprilike 29 gena. Brisanje jednog dijela ili cijelog komada DNK naočigled uzrokuje pojavu WS-a kod ljudi. Znanstvenici su pokušali utvrditi postoje li neke strukturalne promjene u genima poput brisanja ili transpozicije DNK na neku drugu lokaciju.

Studija predstavlja prvi korak u istraživanju kompleksnog područje genetike: pronalaženje korijena kompleksnog ponašanja. 'Mučimo se s otkrivanjem kako su geni povezani s ponašanjem', rekla je vonHoldt.

Biolog Adam Boyko koji proučava genetiku pasa na Sveučilištu Cornell istraživanje je nazvao 'istinski zanimljivim' i 'važnim'. 'Ovo je možda jedna od prvih studija koja je identificirala koji su geni bili ključni za pretvaranje vukova u pse', dodao je. 'Međutim, potrebno je provesti istraživanje na puno većoj i raznovrsnijoj grupi životinja kako bi se rezultati potvrdili.'

Znanstvenici su i prije u svezu dovodili ponašanje životinja i ljudi. Istraživači su tako mijenjali DNK miševima kako bi pokazivali ponašanje nalik depresiji ili autizmu. Jednako tako, jedan od gena koji je pronađen u ovoj studiji pasa povezan je s iznimnom druželjubivošću miševa.

Pretpostavka je da ljudi dijele toliko puno gena s drugim životinjama da bi razumijevanje neke životinjske bolesti moglo pomoći pri liječenju iste kod ljudi. Ovo je istraživanje je drukčije budući da se uz pomoć znanja o bolesti čovjeka nastoji razumjeti određeno ponašanje kod životinja.

ELIPSO

Izdvajamo