Unatoč tome što je carski rez ozbiljna operacija s mogućim brojnim komplikacijama, sve je više žena u Hrvatskoj koje tako rađaju, često bez opravdane medicinske potrebe. Prema podacima Hrvatskog zavoda za javno zdravstvo, posljednjih desetak godina broj poroda carskim rezom rapidno raste. U 2010. tako je porođeno 8130 beba (oko 19 posto), što je za čak 1500 više nego, primjerice, 2008. Prema smjernicama Svjetske zdravstvene organizacije, svaka bi zemlja trebala imati najviše 15 posto poroda carskim rezom godišnje, međutim u Hrvatskoj ih se izvede 20 posto. Azijsko istraživanje koje je analiziralo više od 100.000 porođaja pokazalo je da su žene koje su rodile carskim rezom bez opravdane medicinske potrebe 2,7 puta sklonije komplikacijama nego one koje su rodile prirodnim putem. Rodilje koje su se odlučile na carski rez češće su i obilnije krvarile te su bile izložene deset puta većem riziku da budu primljene na odjel intenzivne skrbi. Istraživači Svjetske zdravstvene organizacije upozoravaju da bi carski rez trebao biti rješenje samo kada se javi medicinski opravdana potreba.
Što je carski rez
Radi se o kirurškom zahvatu kojim se u općoj ili spinalnoj anesteziji malim poprečnim rezom u donjem dijelu trbuha (nešto ispod "bikini linije") otvara trbušna šupljina i potom maternica te plodni ovoji i vadi dijete. Dok pedijatar pregledava i zbrinjava dijete, ginekolog izljušti posteljicu te potom šiva ranu obrnutim redoslijedom: prvo maternicu, potom trbušnu stijenku, sve po anatomskim slojevima kako slijede. Cijeli postupak traje dvadesetak minuta do pola sata: beba se obično vadi već 4-7 minuta nakon početka zahvata, a ostatak vremena se utroši na šivanje. Carski rez je ozbiljna operacija i za potpun oporavak treba nekoliko tjedana. U bolnici se obično ostaje sedam do deset dana. Nakon operacije problemi ostaju još neko vrijeme, prilikom kašljanja ili smijanja, a moguće su i tegobe prilikom sjedenja ili stajanja. Najčešće komplikacije zahvata su infekcija, gubitak krvi, teško cijeljenje rane i povećana intraoperativna i postoperativna opasnost od tromboze.
Testovi za carski
U nekim europskim zemljama moguće je obaviti test prije porođaja kojim se određuje koja će trudnica morati na carski rez. Test koji su razvili švedski znanstvenici iz tvrtke Obstecare temelji se na mjerenju laktične kiseline u amnijskoj tekućini, primjenjuje se u nekoliko bolnica u Švedskoj, Norveškoj i Belgiji, a znanstvenici smatraju da bi široka primjena ovog testa mogla skratiti dugotrajne porođaje i smanjiti broj rodilja koje se podvrgavaju carskom rezu. Hrvatski stručnjaci ističu kako se neki testovi primjenjuju i u nas, no navode da odluka o tome koji se porođaj mora dovršiti carskim rezom ne može temeljiti samo na testovima. Česti su slučajevi, navode, kada po testovima ne bi trebalo raditi carski rez, a u stvarnosti je nužan jer žena ima usku zdjelicu, boluje od dijabetesa i sl.
Kada na carski rez
Dr. sc. Vesna Košec, dr. med., spec. ginekologije i porodništva i subspec. fetalne medicine
Obilje informacija dostupnih na internetu, šarolika iskustva rodilja i individualni stavovi liječnika i trudnica čine odluku o načinu završetka trudnoće kompromisom, a pritom nam je glavna nit vodilja dobrobit majke i djeteta, uz maksimalno uvažavanje dostojanstva i želja pacijentica, kojima bi porođaj trebao omogućiti optimalan start u majčinstvo, a ne biti izvor frustracija i trauma. Za većinu žena vaginalni je porođaj optimalan način dovršenja trudnoće, samo za neke je strogo kontraindiciran, no uopćeno rečeno carski bi se rez trebao koristiti kao prihvatljiva alternativa samo u slučajevima kad je rizik vaginalnog porođaja veći od rizika carskog reza.
• Prednosti vaginalnog porođaja
Vaginalni je porođaj prirodan, tijelo mu je prilagođeno, tako da je potreba za medicinskom intervencijom mala ili nikakva u normalnim, nekompliciranim uvjetima. Porođaj normalno počinje proširivanjem ušća maternice, nastavlja se prolaskom djeteta kroz porođajni kanal, a završava porađanjem zdrava djeteta. Uloga rodilje ovdje ima posebnu važnost, jer o njezinoj suradnji i povjerenju u porodničare dijelom ovisi trajanje i uspješnost poroda. Nakon porođaja rodilje se često ponose svojom aktivnom ulogom i suradnjom s opstetričkim timom. Nadalje, vrijeme boravka u bolnici je kraće nego kod carskog reza, postpartalni oporavak je kraći i manje bolan. Za novorođenče prednosti su u prvom redu u smanjenju postnatalnih komplikacija, poput hijalinomembranske bolesti novorođenčeta, koja je češća u prijevremeno rođene djece i one rođene carskim rezom. Prolaz djeteta kroz porođajni kanal pomaže pri istiskivanju plodne vode iz djetetovih pluća i pojačava lučenje adrenalina, pomažući početak spontanog disanja.
Vaginalno rođena djeca imaju manji rizik od perzistentne plućne hipertenzije, astme, alergija na hranu i intoleranciju laktoze. Sljedeći vaginalni porođaji su najčešće kraći i manje bolni od prvog, rizik od postpartalnog krvarenja, ozljeda unutrašnjih organa i trombotskih komplikacija je manji, a majke su spremne za dojenje odmah poslije poroda, što nije slučaj u žena koje su podvrgnute carskom rezu. Također, čini se kako se majke lakše zbližavaju s djecom nakon vaginalnog porođaja zbog neprekinutog kontakta i osjećaja bliskosti s procesom rađanja.
• Indikacije za carski rez
No, u nekih žena vaginalni porođaj nije preporučljiv ili moguć jer bi ugrozio zdravlje ili život majke i djeteta, a najčešće indikacije za carski rez su: prijeteća asfiksija djeteta, što znači da dijete u maternici ne dobiva dovoljno kisika preko posteljice što se pokazuje otklonom kucaja fetalnog srca od normale; distocija, tj. nezadovoljavajuće napredovanje porođaja; disproporcija glavice i porodnog kanala te bolesti majke u kojima bi nastavak trudnoće izazvao ozbiljne zdravstvene komplikacije ili ugrozu života. U posljednjih nekoliko godina vaginalni porođaj kod djeteta u stavu zatkom sve se rjeđe prakticira, pa je i to jedna od češćih indikacija za operaciju. Rastući broj trudnoća iz neplodnih brakova nakon medicinski potpomognute oplodnje, višeplodne trudnoće, odgađanje majčinstva i veća učestalost prvih trudnoća kod starih prvorotkinja (nakon 40 godina) povisuje učestalost carskog reza, tako da sada svaka peta trudnoća u Hrvatskoj završava carskim rezom. Time smo ušli u začarani krug u kojem se povisuje učestalost carskog reza zbog prethodnog carskog reza.
• Moguće komplikacije
Učestalost komplikacija nakon carskog reza je od 12 do 15 posto. Moguće su ozljede crijeva, mjehura i mokraćovoda, a rizicima operacije pridružuju se komplikacije povezane s korištenjem anestezije (povraćanje, glavobolja, mučnina, inaktivnost sediranog fetusa po porođaju). Moguće je povećano krvarenje tijekom operacije koje može završiti histerektomijom (odstranjivanjem maternice) kako bi se spasio život rodilje, postoperacijske komplikacije poput razdvajanja rubova rane, izostanka osjeta u blizini reza ili pak pojačanih bolova. Gubitak krvi u 2-3 posto žena nalaže transfuziju, što je povezano s povećanim rizikom od infekcije zaraznim bolestima ili pak hematoloških komplikacija.
Rizici za bebu
U novorođenčadi rođene carskim rezom učestaliji su respiratorni problemi, a neke studije pokazuju da je perinatalna smrtnost veća nakon planiranog carskog reza nego nakon vaginalnog porođaja. Moguće su ozljede djeteta skalpelom operatera, a novorođenčad rođena carskim rezom ima prosječno niži APGAR skor od djece rođene vaginalno. Ako rodilja planira više trudnoća, prvi porođaj carskim rezom povisuje rizik od pojave placentae previae (posteljica smještena nisko na ušću maternice prekriva cervikalni kanal i onemogućava vaginalni porođaj) i placentae accretae (posteljica srasla s endometrijem uterusa, što rezultira profuznim krvarenjem i nerijetko histerektomijom). Rizik od rupture uterusa također je povećan, što je stanje koje izravno ugrožava život čeda i majke. Dojenje i kontakt s djetetom su nakon carskog reza odgođeni, što otežava i usporava uspostavu emocionalne veze majke i djeteta. Naposljetku, dogovor o planiranom carskom rezu ne znači da će se on i dogoditi. U slučaju prijevremenog početka porođaja moguć je i vaginalni porođaj ako je porođaj uznapredovao u vrijeme primitka u bolnicu.