Novi projekt stručnog tima sa svjetski poznatog sveučilišta Harvard i uglednog Sveučilišta u Nottinghamu mogao bi trajno promijeniti popravak zubi, piše Coby McDonald za Popular science.
Diljem svijeta zubari godišnje poprave na stotine milijuna karijesa tako da izbuše pokvareni dio zuba i u njega umetnu zubnu plombu.
No, 10 do 15 posto tih plombi ne postigne željeni efekt, kaže znanstvenik Adam Celiz sa Sveučilišta u Nottinghamu, čija je specijalnost istraživanje terapeutskih biomaterijala. Zbog toga svake godine kod milijuna ljudi zubni korijeni oštete ili potpuno uklone zubnu pulpu, meko tkivo u unutrašnjosti zuba koje sastoji živce, vezivno tkivo i krvne žile. Na taj način korijen zuba može oslabiti cijeli zub što u konačnici zahtijeva njegovo vađenje.
U želji da riješe ovaj problem Celiz i njegovi kolege razvili su novi oblik plombe od sintetičkog biomaterijala koji može stimulirati rast matičnih stanica u zubnoj pulpi. Te se plombe u šupljinu zube unose jednako kao i obične plombe.
U laboratorijskim testiranjima ove su plombe stimulirale proliferaciju (umnožavanje) i diverzifikaciju matičnih stanica u zubnu kost, koštano tkivo koje izgrađuje najveći dio zuba, a nalazi se ispod zubne cakline. Temeljem tih rezultata, istraživači vjeruju da bi te matične stanice mogle popraviti štetu koja često nastane umetanjem plombi u pokvarene zube. Skraćeno, ove nove plombe pomogle bi zubu da izliječi sam sebe.
Celiz smatra da bi se u budućnosti sve plombe mogle raditi od regenerativnog materijala, čime bi se zubi "sami" liječili i tako smanjili postotak plombi koje ne postignu željeni učinak.
Da ovo istraživanje nije tek u domeni lijepih ideja, dokazuje i druga nagrada koju je znanstveni tim osvojio na natjecanju "Nove tehnologije" Kraljevskog društva kemičara.