- Minimalno-invazivnim i bezbolnim postupkom uzimamo komadić nosne hrskavice u lokalnoj anesteziji, a stanice hrskavice nakon enzimatske razgradnje umnažamo kako bismo dobili milijune istih. Potom ih u strogo kontroliranim laboratorijskim uvjetima nasađujemo na kolagensku membranu te one počinju stvarati novo tkivo. Nakon dva do četiri tjedna novo tkivo ugrađujemo u oštećeno koljeno - iako ovaj opis zvuči kao sinopsis za novu epizodu 'Zvjezdanih staza', prof.dr.sc. Alan Ivković, ortoped iz Kliničke bolnice Sveti Duh u Zagrebu, uvjerava nas kako je ovo stvarnost za 27 hrvatskih pacijenata koji će biti uključeni u kliničku studiju BIO-CHIP (BIOengineered grafts for Cartilage Healing In Patients) vrijednu 5,2 milijuna eura, koju financira Europska komisija kroz program Obzor 2020.
- Nakon 15 godina razvoja ove tehnologije, nebrojenih testiranja u laboratoriju i na pretkliničkim modelima, te nakon što je prvih deset pacijenata operirano u Baselu u Švicarskoj, upravo smo mi dobili tu čast da ova metoda svoju svjetsku premijeru dobije u Zagrebu u Kliničkoj bolnici Sveti Duh - kaže prof. Ivković.
- Tkivni inženjering i regenerativna medicina danas nisu samo dio znanstveno-fantastičnih scenarija, već i naša medicinska stvarnost. Mogućnost upravljanja stanicama i biomaterijalima u svrhu zamjene i popravka oštećenih ili potrošenih tkiva i organa danas su sastavni dio moderne medicine. Nakon što već desetljećima uspješno zamjenjujemo zglobove umjetnim materijalima poput titanija ili čelika, ovo je radikalan zaokret prema proizvodnji živih tkiva kojima mjenjamo oštećene dijelove. Ovo je samo prvi korak ove fascinanatne tehnologije, a već radimo na usavršavanju i primjeni nekih novih riješenja - objašnjava prof. Ivković.
Svake godine u EU i SAD dijagnosticira se dva milijuna oštećenja hrskavice zglobova. Tkivo hrskavice ima ograničeni kapacitet za regeneraciju jer sadrži vrlo malo krvnih žila pa ne dobiva tvari potrebne za oporavak. Ozljede zglobne hrskavice, koje nisu pravilno liječene, povezane su s trajnom boli i invaliditetom, a poznato je da udvostručuju učestalost degenerativnih poremećaja zglobova kod starijih osoba.
Novi operacijski postupak namijenjen je prvenstveno mlađoj i srednjoj populaciji kod koje se počinju javljati manja i lokalizirana oštećenja hrskavice, što je prethodno zahtijevalo dvije ili više operacija tijekom života pacijenta te otežavalo sudjelovanje u društvenom i poslovnom životu. Novom tehnikom pacijent se može u minimalnom vremenu vratiti svim svojim aktivnostima i obavezama.
Nakon operacije potrebna je i rehabilitacija, čiji je program osmislio doc.dr.sc. Damir Hudetz iz Kliničke bolnice Sveti Duh. Osmišljena je i internet platforma VIDEOreha putem koje pacijenti mogu svakodnevno vježbati u vlastitom domu uz redovitu bolničku kontrolu i savjete ortopeda.
Također, hrvatski istraživači provest će i pretkliničku studiju na modelu velikih životinja te testirati primjenjivost ove metode kod većih i dvostrukih oštećenja zglobne hrskavice. Testirani tretmani mogli bi se primjenjivati na do sada neizlječiva osteo-atritisna oštećenja hrskavice u starijoj populaciji. U konačnici, ova metoda mogla bi omogućiti zamjenu dijela zgloba vlastitim tkivom uzgojenim u laboratorijskim uvjetima.
Animalna studija predstavlja trud i udruživanje nekoliko hrvatskih istraživačkih skupina - Medicinskog fakulteta, Prirodoslovno-matematičkog fakulteta i Veterinarskog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu.
Studija je jedinstveni dodatni dio BioChip projekta u kojem sudjeluju samo hrvatski znanstvenici. Hrvatska istraživačka skupina samostalno je zatvorila cijeli krug pokusa - od uzgoja potrebnih tkivnih presadaka, operacije pokusnih životinja i analize regeneracije tkiva hrskavice - primjenjiv na nekoliko različitih oštećenja čime su dokazali da mogu parirati vrhunskim svjetskim istraživačkim timovima.