Manje mesa, manje vrućine, više života, poručuje putem videa bivši guverner Kalifornije Arnold Schwarzenegger. Tridesetak godina nakon filma “Terminator”, Schwarzenegger je s redateljem Jamesom Cameronom snimio video koji promovira vegetarijanstvo.
- Polako odustajem od mesa. I osjećam se fantastično - kaže Schwarzenegger koji je u mladosti bio bodybuilder čija se prehrana uglavnom zasnivala na mesu. Sada poziva na vegetarijanstvo jer proizvodnja mesa dovodi do velike emisije stakleničkih plinova. Prema procjenama, vegetarijanac godišnje emitira 1,5 tona manje stakleničkih plinova od osobe koja jede meso.
- Oko 28 posto emisije stakleničkih plinova dolazi zbog toga što jedemo meso. Stoga možemo učiniti mnogo dobra ako nekoliko dana u tjednu ne jedemo meso - rekao je Schwarzenegger.
Njegova briga za klimu zanimljiva je i zbog toga što je on istaknuti član Republikanske stranke, a republikanci su u prošlom desetljeću snažno negirali znanstvene spoznaje o globalnom zagrijavanju. Uostalom, i sadašnji republikanski predsjednički kandidat Donald Trump već je uznemirio svjetsku javnost najavama da će u slučaju njegove pobjede SAD napustiti Pariški klimatski sporazum koji je stupio na snagu 4. studenoga.
Prvo upozorenje
Arnold Schwarzenegger samo je jedan u nizu svjetskih slavnih osoba koji promoviraju vegetarijanstvo i veganstvo kao jednu od strategija u borbi s klimatskim promjenama. Paul McCartney, Bill Clinton, Pamela Anderson, Natalie Portman, Gwyneth Paltrow, Leonardo DiCaprio samo su neki od poznatih vegetarijanaca i vegana. Da je proizvodnja mesa jedan od velikih generatora emisije stakleničkih plinova ugljičnog dioksida i metana, među prvima je upozorio lord Nicolas Stern, bivši glavni ekonomist Svjetske banke te autor tzv. Sternova izvještaja o klimi iz 2006. godine. On je uoči Klimatske konferencije u Kopenhagenu 2009. putem londonskog Timesa odaslao dramatičnu poruku javnosti.
- Došlo je vrijeme da ljudi ozbiljno razmisle kako mogu smanjiti posljedice globalnog zagrijavanja, što uključuje i njihovu prehranu. Proizvodnja mesa povezana je s rasipanjem vode i dovodi do velike emisije stakleničkih plinova. To stvara golem pritisak na svjetske resurse, stoga je vegetarijanska prehrana bolja - upozorio je Stern.
U proteklih 50 godina konzumacija mesa u svijetu učetverostručila se i danas se, prema izvješću o stanju poljoprivrede u svijetu, kreće oko 283 milijuna tona godišnje. I taj se rast nastavlja pa tako UN procjenjuje da će se potrošnja mesa do 2050. u svijetu povećati za 75 posto. To bi velikim dijelom mogla biti posljedica prehrambenih navika u Kini, Indiji i Brazilu gdje je u posljednjih petnaestak godina najbrže rasla konzumacija mesa. Kinezi tako sada pojedu 28 posto ukupne globalne količine mesa, od čega 50 posto svjetske svinjetine. Globalnom zagrijavanju najviše doprinosi uzgoj krava i bikova pa tako proizvodnja jednog kilograma govedine rezultira emisijom od 36,4 kilograma ugljičnog dioksida. To je veća emisija nego tijekom tri sata vožnje automobilom, a potrošnja energije ista je kao kada bismo žarulju snage 100 W ostavili da gori neprekidno 20 dana. Proizvodnja jednog kilograma sira generira oko 20 kilograma ugljičnog dioksida, a jedan kilogram svinjetine dovodi do emisije oko devet kilograma toga plina. Od mesa, ekološki je najprihvatljivija piletina čiji jedan kilogram generira oko 3,3 kilograma ugljičnog dioksida. Nasuprot mesu, povrće generira mnogo manje emisije: kilogram pšenice odgovaran je za 0,91 kilogram ugljičnog dioksida, a proizvodnja kilograma mrkve dovodi do ispuštanja 0,36 kilograma tog stakleničkog plina.
Kako nije realno očekivati da će svi ljudi zbog straha od globalnog zagrijavanja postati vegetarijanci, u svijetu je krajem prošlog desetljeća lansirana kampanja “Ponedjeljak bez mesa” koju su prihvatili mnogi građani na Zapadu. Na inicijativu Prijatelja životinja, Mirela Holy je kao ministrica u Milanovićevoj Vladi 2012. godine u Ministarstvo zaštite okoliša uvela “zeleni ponedjeljak” pa su djelatnici za ručak mogli birati među tri vegetarijanska jela.
Nanošenje boli
- Šteta što je pokušaj tadašnje ministrica naišao na negativne reakcije nekoliko saborskih zastupnika koji su se prilično glasno i uvrijeđeno pobunili. Njen poziv je trebao biti prihvaćen kao izazov propitivanju doživljavamo li životinje samo kao hranu. Takvim akcijama se želi upravo ponukati građane da preispitaju svoje prehrambene navike, a upravo u svijetu sve je više ljudi koji prihvaćajući vegetarijanstvo i veganstvo - rekla je Nada Topić Peratović, predsjednica Centra za građansku hrabrost.
Ona je već pet godina vegetarijanka.
- Vegetarijanstvo je za mene logičan korak u mom humanističkom i feminističkom samoosvješćivanju kojim izbjegavam, što više mogu, nanijeti bol drugim živim bićima. Usprkos zdravstvenim poteškoćama, koji me prate od najranijih godina života, moj izbor me čini sretnom i zadovoljnom osobom jer sam odgovorno našla balans između mog zdravlja i moje etičke savjesti - istaknula je Nada Topić Peratović.
Da bi u Hrvatskoj valjalo poticati svijest o tome da proizvodnja mesa generira velike emisije stakleničkih plinova, uvođenjem “zelenog dana” u neke državne institucije smatra i Ivan Hrstić, urednik na televiziji N1.
- Redoviti post je propisani sastavni dio kršćanskog svijeta, a nipošto nije stran ni drugim velikim religijama. Najmanje jedan dan tjedno bez mesa se u našem društvu zapravo podrazumijeva, a ako će se institucionalizirati, iako bi mnogi taj prijedlog sasvim sigurno doživjeli kao novi klerikalni napad na sekularnu državu - to mogu samo podržati i pozdraviti - rekao je Hrstić koji je vegetarijanac prvi put postao kao tinejdžer.
- Onda sam na služenju vojnog roka ponovno počeo jesti meso jer jednostavno nije bilo moguće preživjeti uz vegetarijansku prehranu. No, i nakon toga sam jeo meso u minimalnim količinama, prije svega izvan vlastitog doma, posebno kad bi to značilo dekomodaciju i gnjavažu za domaćine. Ali i tada sam prije svega bio sklon ribi, a tek prije nepune dvije godine ustanovio sam čvrstu vegetarijansku praksu, odrekavši se i mesa i ribe. Osjećam se psihički i fizički bolje i zdravije - objasnio je Hrstić. Istaknuo je da njegovo vegetarijanstvo u velikoj mjeri uključuje velike količine mlijeka i mliječnih proizvoda.
Komoditet
- Dakle, svjestan sam da, nažalost, to i dalje - ne isključuje stakleničke plinove, ali vjerojatno ih ipak smanjuje. Trebalo bi možda pitati Schwarzeneggera je li se odrekao i mlijeka. Moje vegetarijanstvo nema izravne veze s tim aspektom ekologije, ali proizilazi iz poštovanja prema životinjama i općenito prema svijetu oko sebe. Meso je ubojstvo. Ako ne moram ubiti da bih preživio, pogotovo druga inteligentna bića, a životinje to jesu - onda ni neću ubiti samo zato da bih zadovoljio vlastiti komoditet. To više nije uvjet opstanka u modernom zapadnom svijetu, gdje su supermarket i tržnica uvijek na dohvat ruke - naglasio je Ivan Hrstić.
Ispitivanja javnog mnijenja pokazuju kako u Hrvatskoj ima oko 160.000 vegetarijanaca, što je oko 3,7 posto populacije. Ipak, kod nas zasad slavne osobe nisu po uzoru na celebrityje na Zapadu počele promovirati vegetarijanstvo kao jednu od strategija za smanjenje emisije stakleničkih plinova.
- Kod nas caruje pseudoznanost, pa čak i znanstvenici poput Vladimira Paara dovode u pitanje klimatske promjene. Ne postoji svijest koliko su klimatske promjene činjenica i što ih uzrokuje - među ostalima upravo mesna industrija. S druge strane se u mainstream medijima promovira tradicionalna prehrana, njeguje se kult mesa. Zapostavljaju se jela od povrća, poput domaćih šparoga i blitve, zbog jednog siromaškog kompleksa da je meso božanska hrana ili simbol bogatstva - rekla je Nada Topić Peratović.
- Na vegetarijance/vegane se često gleda s podsmijehom kao na neke hirovite ili militantne čudake. Stoga ne čudi što naši celebrityji ne smatraju da je oportuno zalagati se za vegetarijanstvo, tj. veganstvo - zaključila je Nada Topić Peratović.