Jeste li znali da su Podstranjani zdraviji od, primjerice, Splićana, Kaštelana, Dugoraćana? Dobro, možda baš tako decidirano i ne trebamo tvrditi, ali, zavirimo li u statistiku, kazat će nam kako stanovnici Općine Podstrana mnogo rjeđe obolijevaju i umiru od svih bolesti i uzroka smrti negoli njihovi susjedi, piše Slododna Dalmacija.
Iako uživaju jednaku zdravstvenu zaštitu; povoljnije gospodarske prilike koje odlikuju ovu obalnu zajednicu, bolja obrazovanost stanovništva i pozitivno okružje, za Podstranu uobičajenih kućanstava u kojima pod istim krovom borave bake i unuci, njezinom stanovništvu donose dugovječnost.
Pozitivni pomaci na planu zdravlja bilježe se i kod žena u Gradu Kaštelima i općini Dicmo, koje sve rjeđe obolijevaju i umiru od zloćudnih bolesti, baš kao i muškarci u općini Dugopolje, koji su, štoviše, u posljednjem desetljeću posve "promakli" raku prostate.
Ove i druge zanimljivosti u svojoj "Evaluaciji pobola i smrtnosti stanovništva na području urbane konglomeracije grada Splita", naveo je prof. dr. Mladen Smoljanović, specijalist epidemiolog, ističući kako je u proteklom desetljeću ipak najzamjetljiviji ukupan trend porasta učestalosti obolijevanja i smrtnost od zloćudnih bolesti, koje prvi put nesretno prvo mjesto dijele s desetljećima dominantnim bolestima srca i krvnih žila.
Na vrhu europske ljestvice naše se područje s ostatkom države našlo po trendu rasta smrtnosti nastalih kod padova, koji čine 70 posto ukupne smrtnosti u skupini ozljeda, trovanja i drugih vanjskih uzroka.
Stradavanja od pada, najčešća u samačkim domaćinstvima starije dobi, tako su pretekla smrtnost u prometu i kod samoozljeđivanja, ukazajući na nedostatak mjera prevencije kao posljedicu loše skrbi društva o njegovim starijim članovima, a propusti u skrbi o ranjivim skupinama razvidni su i u zabilježenoj visokoj smrtnosti kod skupine bolesti mentalni poremećaji i poremećaji ponašanja, kao posljedica bolesti ovisnosti o alkoholu i drugim opojnim sredstvima.
Na predstavljanju ove studije, koja nam donosi presjek desetogodišnje zdravstvene statistike našeg područja, a koja je prigodom blagdanskog druženja s novinarima upriličena u prostorijama splitskog Nastavnog zavoda za javno zdravstvo SDŽ-a, prof. Smoljanović je naglasio kako se zdravstveno stanje unaprjeđuje na najnižoj razini te kako građani sami sebi moraju pomoći u primarnoj prevenciji, ističući kako Hrvatska upravo na tom planu ima najslabije rezultate.
- Bolnice malo vode računa o stanju na terenu. Svi se samo brinu o politici kuće i pozitivnom poslovanju, a nitko ne vodi računa o općem zdravstvenom stanju na njihovom području i zato će Zavod buduće javno-zdravstvene politike temeljiti na boljoj otvorenosti prema građanima - kazao je ovaj znanstvenik, navodeći kako su loše životne navike krive za prisutni porast trenda smrtnosti od zloćudnih bolesti, a pogotovo kod žena u gradovima i priobalju.
Navodeći da je unatoč agresivnoj negativnoj propagandi primjetan trend porasta pušenja kod žena, koje uzrokuje četiri od pet smrti od raka pluća, koji uz rak crijeva prednjači po stopi smrtnosti, osvrnuo se i na pojavnost genitalnih rakova, čiju pojavnost također povezuje s odabranim stilom života.
- Pored nasljednih sklonosti, veoma je značajan hormonalni status žene, odnosno duljina dojenja. Duže vrijeme dojenja, naime, znači manje raka dojke, jajnika i maternice. Žene u nerazvijenim zemljama imaju manju pojavnost tih rakova, jer rađaju više djece i duže ih doje, a i nemaju novca za zamjenska mlijeka, dok suvremena žena u razvijenom društvu kupi umjetno mlijeko pa kaže: "Svekre, podoji mi dijete, ja moram na posao."
Ali tada njezina dojka ne odradi svoju hormonalnu funkciju pa njezin status nije isti kao kod dojilje. Upravo zbog drugačijih navika, naše žene iz dalmatinske Zagore imaju puno manje genitalnog raka nego žene iz gradova i priobalja - istaknuo je prof. dr. Smoljanović.
Da se ocjena zdravstvenog stanja pučanstva radi kako bi se odredili prioritetni pravci razvoja javnozdravstvenih politika, na druženju s novinarima kazao je Krešimir Kaja Sučić, voditelj Službe za javno zdravstvo NZJZ-a SDŽ-a, ističući kako im ona pomaže pri smanjenju negativnih trendova i poboljšanju ukupnog zdravstvenog stanja pučanstva, piše Slobodna.
- Imajući u vidu prikupljene rezultate, u Zavodu smo dogovorili uporišne točke na kojima moramo razvijati naše javnozdravstvene programe. Zaključili smo kako moramo biti više u javnosti, djelovati više prosvjetiteljski i ići izvan okvira naših ustanova te promovirati tjelesnu aktivnost primjerenu spolu i dobi, kao i kvalitetnu i uravnoteženu prehranu - kazao je Sučić, najavivši niz programa kojima će se zalagati na njihovom ostvarenju.
Kako je naveo, za školsku se djecu preporučuje najmanje 30 minuta tjelovježbe dnevno, dok su za škole koje na raspolaganju nemaju školsku dvoranu osmislili i program prilagođen radu u učionicama, a pripremili su i programe tjelesne aktivnosti za radno aktivnu populaciju.
U suradnji s nutricionistima poradili su i na preporukama kvalitetne i uravnotežene prehrane, koja se bazira na više manjih obroka, a okupljenim novinarima podijelili su i "male novinarske jelovnike" uz prigodnu blagdansku zakusku osmišljenu po ˝zdravom ključu˝.