MEĐUNARODNI DAN DOJKI & BRA DAY

Prof. dr. sc. Danko Velimir Vrdoljak, predstojnik Klinike za tumore: 'U budućnosti ćemo veliki broj ljudi operirati prije nego što uopće dobiju rak'

AUTOR:
    • Mirka Majoli

  • OBJAVLJENO:
  • 25.09.2017. u 19:30

  • Damjan Tadić / CROPIX

    Prof. dr. sc. Danko Velimir Vrdoljak

    Rak dojke najčešći je zloćudni tumor od kojeg obolijevaju žene u cijelom svijetu. U Hrvatskoj se svake godine zabilježi oko 2800 novih slučajeva, što znači da će u budućnosti oboljeti svaka deseta žena, a zastrašujuće je da više od trećine njih umire iz razloga što je bolest otkrivena tek u poodmaklom stadiju.

    Brojke rastu, u posljednjem desetljeću obolijevaju i sve mlađe žene, osobe u dvadesetim ili tridesetim godinama života. Ovi podaci dovoljni su da upozore koliko je važna prevencija i redoviti pregledi, no odlasci liječniku za mnoge žene i dalje su stresni.

    S namjerom da se podsjeti na važnost pravovremenog i pravilnog pregleda dojke koji u velikoj mjeri mogu spriječiti smrtnost od ove bolesti Hrvatska liga protiv raka i Grad Zagreb najavljuju međunarodni Dan dojki & Bra Day (Breast Reconstruction Awareness Day). U subotu, 30. rujna, od 10 do 14 sati na zagrebačkom će se Cvjetnom trgu održati razna edukativna predavanja kako sačuvati zdrave dojke, koji su sve načini liječenja i suvremene mogućnosti rekonstrukcije ako je dojka uklonjena zbog raka, a što je najvažnije, osvijestiti žene o važnosti odlazaka na redovite preglede.

    O stanju u Hrvatskoj govori prof. dr. sc. Danko Velimir Vrdoljak, spec. onkolog i kirurg, predstojnik Klinike za tumore u Zagrebu.

    - Otkrije li se karcinom na vrijeme, mogućnost preživljavanja je vrlo velika. U razvijenim zemljama kreće se između 70 - 80 posto, u Hrvatskoj je stopa preživljavanja ispod 70 posto, no željeli bismo da je situacija bolja i da je stopa preživljavanja barem 75 posto. Stoga su preventiva i rano otkrivanje bolesti iznimno važni jer to znatno povećava pozitivan ishod. Primjera radi, da bi tumor dojke narastao do veličine jednog centimetra treba mu pet do šest godina, a kada bi svi tumori bili otkriveni u toj fazi, bili bismo najbolja zemlja u liječenju ove bolesti. To najbolje govori koliko su pregledi važni. Prije petnaestak godina rađeni su veliki screeninzi u našoj bolnici, nakon pet godina veličinu novootkrivenih tumora smanjili smo sa 23 mm na 21 mm. U to doba u Americi je prosječna veličina novootkrivenog tumora dojke bila 11 mm. Zbog toga su ovakve akcije vrlo važne jer raste svijest ljudi o važnosti pravovremenog otkrivanja bolesti.

    Svake godine od karcinoma dojke oboli 2800 žena. Koliko samo Klinika za tumore u Zagrebu primi novih pacijenata sa spomenutom dijagnozom?

    - Liječimo 35 posto oboljelih u Hrvatskoj, otprilike tisuću karcinoma godišnje, samo danas imamo pet pacijentica spremnih za operaciju.

    Koliko je važan multidisciplinarni pristup liječenju i što to točno znači?

    - Dokazano je da su stope preživljavanja veće u onkološkim centrima koji primjenjuju upravo spomenuti, multidisciplinarni pristup liječenju, a to znači da se sve što oboljeli treba nalazi na jednome mjestu. Kod nas je pacijent u sredini, a svi smo mi u njegovoj službi i brinemo za njegovo zdravlje: kirurg, patolog, određuje mu se adekvatna kemoterapija, radioterapija, tu je psihološka pomoć, dijagnostika, fizikalna terapija, transfuzija, farmaceuti. Bez multidisciplinarnog pristupa liječenju ishod je 20 posto lošiji. Naime, kod svakog pacijenta izuzetno je važno napraviti plan liječenja jer niz je faktora o kojima treba voditi brigu i procijeniti u kojem će se smjeru liječenje kretati i pretvoriti ovu zloćudnu i neizlječivu bolest kako se nekada zvala, u kroničnu bolest uz održanu kvalitetu života. Danas mi u velikom postotku liječenja krećemo prvo s kemoterapijom, a ne s operativnim zahvatom jer se pokazalo da je tad i preživljenje mnogo veće. Tek nakon smanjenja tumora kemoterapijom radi se poštedna operacija, pri čemu nije nužno odstranjivati cijelu dojku i sve limfne čvorove u pazuhu. Tako su ljudi fizički i radno sposobni već za tri dana. Ženama je puno lakše kada je oko nje cijeli tim stručnjaka koji se njome bave nego kad mora hodati od ambulante do ambulante.

    Koliko je važna psihološka podrška oboljelima?

    - Izuzetno je bitna psihološka podrška jer opće saznanje da bolujete od bolesti kao što je karcinom je stres koji nijedna zdrava osoba ne može razumjeti. Ti ljudi su pod velikim strahom i mi im pokušavamo osigurati psihološku pomoć u najvećoj mjeri, u čemu nam pomažu kolege s Klinike za psihijatriju KBC-a Sestre milosrdnice.

    Koliko na razvoj karcinoma dojke utječe genetika i kada su nužne genetske analize BRCA 1 ili BRCA 2?

    - Na razvoj i nastanak raka dojke u velikoj mjeri mogu utjecati geni. Istraživanja su pokazala kako u 15 do najviše 20 posto svih karcinoma dojke direktno utječu naslijeđeni defektni geni. Te bolesnice imaju šansu razvijanja raka dojke do 85 posto u svojem životu. Kao i kod većine vrsta zloćudnih tumora, točan uzrok nastajanja karcinoma dojke i dalje je nepoznat. No u budućnosti ćemo sigurno veliki dio ljudi operirati prije nego što uopće dobiju rak. Primjerice, ako imate dokazanu genetsko opterećenu osobu, djevojku od 18 godina, u čijoj je obitelji zabilježen karcinom dojke i potvrđen je defektni gen, prati je se svakih šest mjeseci. Kada završi svoju reproduktivnu dob, preventivno će se odstraniti dojke i napraviti rekonstruktivna operacija. Tkivo se iznutra odstranjuje, a kad se to na vrijeme napravi, uštedi se liječenje kemoterapijom. Primjer tomu je glumica Angelina Jolie. To testiranje će vrlo vjerojatno biti uskoro sufinancirano od strane Ministarstva zdravstva, što je visokovrijedan potez. U Klinici za tumore Zagreb već nekoliko godina postoji genetsko savjetovalište za probir takvih bolesnica, ali i njihovih obitelji.

    Koliko se realno može pozitivnog napraviti u smislu prevencije samopregledom dojki?

    - Samopregledom ćete napipati tumor veličine otprilike dva centimetra, a ono što nas zanima su mnogo manji tumori, pet do šest milimetara. No neće škoditi. Bitnije je početi na vrijeme raditi ultrazvuk, sa 40 godina otići na prvu mamografiju, a nakon toga kontrolirati se svake dvije godine. To su metode koje omogućavaju rano otkrivanje tumora i drugih promjena. Nakon pedesete pa do sedamdesete godine, kada je rizik od pojave bolesti najveći, mamografski pregled dojke ili UZV potrebno je raditi svake godine.

    Kada se i u kojim godinama tumor najčešće javlja?

    - Tumori dojke vrlo često su hormonski ovisni i osoba koja je u bilo kakvom hormonskom disbalansu ili genetski predodređena, brže će ga razviti. Rak dojke je u porastu, dobna granica se spušta, ali i dalje ga je najviše u dobi od 50 do 70 godina. Oko 60 posto raka dojke razvija se u žena starijih od 60 godina.

    Što je s rakom dojke kod muškaraca?

    - Mnogo su rjeđi, od ove bolesti obolijeva jedan posto muškaraca u odnosu na žene, ali su opasniji i manja je stopa preživljavanja. Problem je u tome što se kasnije otkrivaju i puno brže metastaziraju s obzirom na veličinu i manje žljezdanog tkiva, no terapijske mogućnosti i pristup liječenju su jednaki.

    Ima li nekih konkretnih znakova koji upućuju na bolest, a na koje svaka osoba treba obratiti pažnju?

    - Cilj nisu simptomi bolesti jer oni uglavnom znače da već imate metastaze. Želimo upozoriti sve ljude koji trenutno možda veselo hodaju gradom i osjećaju se zdravima da idu na preglede. Jer kada se osvrnemo oko sebe, moramo biti svjesni da će svaka deseta žena razviti rak dojke. Prvi ultrazvuk i mamografija ne koštaju ništa, nema liste čekanja. Može bilo tko doći s ulice i napraviti kod nas prvi pregled, besplatno i bez naručivanja.

    Izdvajamo