Što nas može bolje razvedriti od sunca i mora? No, da nam već prvog dana godišnjeg ne bi prisjela ta ljepota, nužno je ne prepustiti sve prirodi. U suprotnom može nam se dogoditi da posljedice lakomislenosti osjetimo godinama kasnije. Predsjednica Hrvatskoga dermatološkog društva prof. dr. Mirna Šitum ističe - na sunce nikad bez zaštite jer koža pamti pa vrati.
Najgora posljedica lakomislenog sunčanja je rak kože, melanom, jedna od najgorih zloćudnih bolesti. No, može doći i do drugih manje opasnih oštećenja kože te hiperpigmentacije, a ne treba zaboraviti i na značajno povećanje bora zbog viška sunca.
I premda mnogo toga znamo o opasnostima i zaštiti od sunca, i dalje ima mitova koji se stalno ponavljaju kao istina, a Američko društvo za dermatologiju smatra da činjenicama treba razbiti šest najčešćih.
1. Mit: Preplanulost je u redu, samo treba paziti da se ne izgori.
Činjenica: Premda samo jedna opeklina može udvostručiti mogućnost za razvoj melanoma (najteži oblik raka kože), djeca su u opasnosti čak i ako ne izgore. Stručnjaci ističu da se opasnost od raka kože povećava sa svakim izlaganjem suncu, pa čak i ako nema vidljivih opeklina.
Tvrde da svako tamnjenje znači da je koža zapravo oštećena.
2. Mit: Suncobran blokira sunce.
Činjenica: Istina je da nas suncobran može zaštititi od sunca, ali ne u potpunosti. Naime, pijesak na plaži reflektira primjerice oko 17 posto UV zračenja pa valja biti oprezan i svakako se namazati kremama s visokim faktorom zaštite, čak i kad sjedimo ispod suncobrana ili u hladu kakvog drveta.
3. Mit: Sunce ne može prodrijeti kroz prozore.
Činjenica: Istina je da staklo filtrira samo jednu vrstu zračenja, i to UVB zraka. No, UVA zrake prodiru i kroz staklo pa se i prilikom vožnje automobilom treba zaštititi. To je i razlog što odrasli nerijetko imaju više pjegica na lijevoj strani tijela koja je tijekom vožnje automobila više izložena suncu. Preporuka je da se i prije duge vožnje automobilom zaštitimo zaštitnim kremama, i to ne samo lice već i ruke. Preporuka je također da se kod kupnje automobila razmisli o zatamnjenim staklima koja četiri puta smanjuju opasnost od UVA zračenja.
4. Mit: Ako se previše mažemo kremama za zaštitu od sunca, nećemo dobiti dovoljno vitamina D.
Činjenica: Dobro je poznato da je sunce korisno upravo zbog vitamina D. No, da bismo dobili potrebnu količinu tog važnog vitamina, nisu potrebne velike količine UV zraka. Dio tog vitamina primjerice dobiva se i iz hrane, poput mlijeka ili soka od naranče, uz minimalno izlaganje suncu. Čak i pored snažne zaštite kremama sunčeve zrake će i dalje prodirati u kožu, a to će biti sasvim dovoljno da tijelo proizvodi vitamin D.
5. Mit: Ako je tmurno i oblačno, nije potrebna zaštitna krema.
Činjenica: Znanstvenici tvrde da 80 posto sunčevih zraka može prodirati i kroz oblake pa ne treba onda čuditi da neki završe s teškim opeklinama od sunca čak i kad je oblačno vrijeme. To vrijedi i zimi na skijanju jer snijeg dodatno reflektira UV zrake.
6. Mit: Osamdeset posto oštećenja od sunca nastaje prije 18. godine.
Činjenica: Nedavne studije pokazale su da do 18. godine sakupimo manje od 25 posto ukupnog izlaganja suncu tijekom života, a sve ostalo kasnije, kad bi se sami trebali znati štititi od sunca. Drugim riječima, roditelji trče po plaži za djecom, štite ih kremama, stavljaju kape na glavu, a premalo pažnje posvećuju svojoj zaštiti. Svojim primjerom roditelji trebaju pokazati djeci koliko je važna zaštita od sunca.