Cijelu godinu čekamo taj (pre)kratki godišnji odmor, pa kad ga napokon dočekamo, sjurimo se na plaže i livade, onako bijeli, naviknuti na obuću i klimatizirane prostore, a nenaviknuti na cjelodnevno sunce, kukce, ježince, drugačiju prehranu, niže higijenske standarde... Ne čudi stoga što upravo na ljetovanjima često pokupimo kakvu crijevnu virozu ili prehladu, što nas shrvaju vrućine, što se često ozljeđujemo i lak smo plijen komarcima i ostalim malim nasrtljivcima. I baš kad bismo trebali uživati, mi bolujemo: prema statistikama čovjek na godišnjem odmoru prosječno dva i pol dana provede bolestan, u postelji. No, informirate li se prije puta kakve bi vas nevolje mogle snaći i ponesete li sa sobom dobro isplaniranu i opremljenu putnu ljekarnu, uvelike ćete si olakšati moguće tegobe.
Morska bolest
Plovidba uzburkanim morem, ali i vožnja vijugavom cestom, mogu izazvati morsku bolest - snažnu mučninu u želucu i vrtoglavicu. Razlog je zbunjenost centra za ravnotežu u uhu. Kako biste je izbjegli, ne krećite na put praznog, ali ni pretrpanog želuca. Na putu pak povremeno pojedite koji zalogaj dvopeka. Pratite kretanje vozila. U automobilu gledajte kroz prednje vjetrobransko staklo (ne čitajte tijekom vožnje). Na brodu gledajte horizont. U avionu se udobno smjestiti u sjedalu i zatvorite oči. Važan je i izbor mjesta na kojem sjedite. Na brodu odaberite sjedalo u sredini plovila, u avionu u blizini krila, a u automobilu ili autobusu prednje sjedalo. Ne zaboravite prije puta popiti (i ponijeti) tablete koje sprečavaju putnu mučninu.
Probavne smetnje
Na ljetovanju, tijekom putovanja, bavljenja sportom, istraživanja terena itd. nije se teško ozlijediti. Sitnije i veće ogrebotine, udarci, nagnječenja svakodnevna su pojava na odmoru. No, najčešće bolesti na godišnjim odmorima su povraćanja i proljevi. Uzrok su im mikroorganizmi na koje nismo naviknuti i higijenski uvjeti često lošiji od onih kakve imamo kod kuće. Kako izbjeći opasnosti?
U područjima s niskim higijenskim standardom jedite samo kuhane ili oguljene namirnice i pijte samo kupovnu vodu u boci. Na velikim vrućinama ne pijte jako hladnu vodu, jer nadražuje želudac.
Prije odlaska na godišnji odmor možete ojačati probavni sustav - dva-tri tjedna prije putovanja redovito jedite probiotske mliječne proizvode koji će pomoći uspostavljanju normalne crijevne flore, probava će biti učinkovitija i cijeli sustav otporniji.
Ako vas na putu ipak snađu probavne tegobe, pokušajte si olakšati stanje. Proljev (osim ako nije vrlo težak) nemojte zaustavljati, kako bi uzročnici što lakše i brže izišli iz organizma, ali uzimajte dovoljno tekućine kako biste spriječili dehidraciju. Medicinski ugljen apsorbira otrove iz tijela i pomaže da brže izađu iz organizma. Dobra podrška su i proizvodi od kvasca, probiotici i pripravci koji sadrže tanine. Ako ih nemate, pomoći će i kora jabuke koja dobro veže otrov, cimet koji dezinficira želudac ili papaja koja uravnotežuje probavu te pomaže i kod zatvora i kod proljeva. Jedite umjereno i pijte mnogo tekućine. Izgubljenu tekućinu i sol nadoknadite otopinom elektrolita, može i iz kućne pripreme: ½ jušne žlice kuhinjske soli i 5 jušnih žlica šećera otopite u 1 litri vode.
Ubodi kukaca
Svrbež je najčešća posljedica uboda kukca, ali posljedice mogu biti i ozbiljnije. Stoga je uputno prije putovanja raspitati se koji su kukci najopasniji ondje gdje putujete. Insekti, i dnevni i noćni, najradije se zadržavaju oko bilja, pa se može smatrati da su viši katovi hotela sigurniji. Hladan zrak klimatizacijskog uređaja također odbija kukce. Pametno je staviti zaštitne mreže na prozore.
Ako vas kukci ipak ubodu, mjesto uboda ohladite kako biste smanjili oteklinu. Svrbež ublažite antihistaminskim kremama, a ako imate mnogo ubodnih mjesta na tijelu, obratite se liječniku. Prva pomoć za umirenje mogu biti priručna sredstva poput ploški svježe narezanog luka ili naribanog peršina.
Putujete li u tropske krajeve, raspitajte se kod liječnika trebate li nositi lijekove kojima ćete izbjeći teže posljedice izazvane ubodom pojedinih vrsta insekata (primjerice, malarije).
"Nemani" iz dubina
Kako biste spriječili bliski susret s morskim ježincem, nosite zaštitnu obuću za kupanje. Ako se ipak nabodete na ježinca, bodlje izvadite pincetom. Savjetuje se namakati ozlijeđeno mjesto dva-tri sata u maslinovu ulju, nakon čega bi svi ostaci bodlji trebali lako izići iz tkiva. Nakon toga ranu dezinficirajte.
Ako vas opeče meduza, ozljedu ne dirajte prstima i ne ispirite slatkom vodom, jer time dodatno oštećujete kožu. Bolje je ozljedu isprati morskom vodom ili octom, pa prekriti pijeskom, a zaostale bodljice ukloniti, jer naknadno ispuštaju još otrova (nekoliko dana nakon ozljeđivanja žarenje i trganje na opečenom mjestu ponovno će se pojačati). Potom mjesto ohladite i namažite antihistaminskom ili kortizonskom kremom. Ako je ozljeda na velikoj površini, licu ili sluznici ili pak osjetite probleme s cirkulacijom, obavezno potražite liječničku pomoć.
Zapamtite!
Ako inače primate terapiju lijekovima, obavezno je ponesite na putovanje, a prije toga se konzultirajte s liječnikom kako ćete je uzimati u promijenjenim uvjetima. Uzimate li kontracepciju, nastavite je redovito uzimati.
Putujete li u egzotične zemlje, pravodobno se kod liječnika informirajte o potrebnim cijepljenjima.
Idete li u inozemstvo, pametno je uplatiti policu putnoga zdravstvenog osiguranja.
Ljetne prehlade
Iako ih doživljavamo kao tegobe hladnog dijela godine, prehlade su česte i na ljetovanjima. Nije čudno - klimatiziranje prostora isušuje sluznicu dišnih puteva pa ih virusi lakše napadaju. Stoga je iznimno važno piti dovoljno tekućine kako bi sluznica ostala vlažna. Vlažnost sluznice nosa možete održavati i sprejevima za nos. Ljetnu ćete prehladu obično prepoznati po grlobolji. Ako te prve zakove bolesti suzbijete (pastilama, propolisom), moguće je izbjeći napredovanje virusa u organizmu.
Kad sunce upeče...
Od sunčevih se zraka treba dobro zaštititi, ne samo zbog njihova djelovanja na kožu, već i kako biste spriječili sunčanicu. Glavu zaštitite prozračnim slamnatim šeširom, kožu namažite odgovarajućim kremama i pijte dovoljno vode. Nakon izlaganja suncu obavezno se namažite kremama za njegu kože poslije sunčanja, no ako ste dobili opekline, crvenilo, pečenje i svrbež, tegobe ublažite kortizonskim pripravcima. Ako ste izgorjeli, nemojte nanositi masne kreme, jer usporavaju otpuštanje topline i pojačavaju upalu. Acetilsalicilna kiselina (aspirin) pomoći će cijeljenju opeklina iznutra. Neugodu zbog crvenila kože možete si olakšati i hladnim oblozima s kravljim sirom, octom ili crnim čajem.
Prva pomoć kod glavobolje, mučnine ili obamrlosti izazvane sunčanjem ponajprije je sklanjanje sa sunca. Osobu treba poleći u hladan prostor, a glavu joj staviti u malo povišen položaj. Bilo da je riječ o sunčanici ili kolapsu od vrućine, pozovite liječnika zbog opasnosti od zastoja cirkulacije.
Što ponijeti
U putnoj ljekarni su obavezni:
• sredstvo protiv bolova
• sredstvo za smirenje želučanih tegoba i putne mučnine
• sredstvo protiv proljeva
• prašak za otopinu s elektrolitima protiv dehidracije
• lijekovi za snižavanje povišene temperature
• sprej za nos
• kreme za sunčanje
• sredstvo za dezinfekciju manjih rana
• kreme za ublažavanje sportskih ozljeda (istegnuća, nagnječenja)
• kreme za ublažavanje uboda kukaca i meduza
• hranjive kreme za kožu
• flasteri
• zavoji
• pinceta
• toplomjer.