PROBLEM KOJI SE PONAVLJA

ŠTO UČINITI AKO SE DIJETE UBODE NA ODBAČENU ŠPRICU Epidemiologinja za Jutarnji objasnila opasnosti od zaraze i kako postupati u najgorem scenariju

    AUTOR:
    • Ana Sorić

  • OBJAVLJENO:
  • 13.10.2017. u 08:10

CROPIX

 

Nakon što je vijećnik Mjesnog odbora Vrapče - centar, Domagoj Kukas, ukazao na šokantan prizor - trinaest šprica i igala pronađenih uz dječje igralište Osnovne škole grofa Janka Draškovića u Vrapču koju svakodnevno pohađa gotovo 700 učenika, pokrenula se velika akcija s ciljem da se upozori nadležne institucije.

- Pozivam sve na povećan oprez na području Vrapča - centar s osobitim naglaskom na grmlje, mračne kutke i mjesta koja nisu u stalnom protoku ljudima. Šprice i igle sanirane su od strane dobrih građana - napisao je Kukas u svojoj objavi na Facebooku dodavši kako su mještani zgroženi, a roditelji strahuju za vlastitu djecu.

- Što bi bilo da se neko dijete nabode na iglu? Pa to je leglo zaraze, od hepatitisa do, ne daj, Bože, HIV-a - napisao je jedan roditelj ispod objave.

 

Budući da se ne radi o izoliranom slučaju i da Vrapče nije jedina zagrebačka četvrt koja vodi bitku s ovim problemom, kontaktirali smo Hrvatski zavod za javno zdravstvo kako bismo doznali kolika je stvarna opasnost od zaraze prilikom uboda kao i što učiniti ako dođe do najgoreg scenarija. Iscrpne odgovore putem maila poslala nam je dr. med. Tatjana Nemeth Blažić, specijalist epidemiolog.

Kako uopće dolazi do zaraze i tko se može zaraziti?

Dr. med. Nemeth Blažić kaže da opasnost od prenošenja zaraze (koja se prenosi krvlju ili drugim zaraženim tjelesnim tekućinama) postoji u slučaju ozljede s iglom ili drugim oštrim predmetom koji je bio u kontaktu s krvlju druge osobe. Premda postoji više mikroorganizama koji tako mogu prenijeti zarazu, najčešći i najznačajniji su virusi HBV (virus hepatitisa B), HCV (virus hepatitisa C) i HIV (virus humane imunodeficijencije). Međutim, jasno treba istaknuti da sami dodir potencijalno zaražene tekućine (krv, plazma, spolne tekućine - sjemena tekućina, vaginalna tekućina) s neoštećenom i zdravom kožom (bez otvorenih rana) ne predstavlja rizik od zaraze HIV-om, hepatitisom B i hepatitisom C.

Prema statističkim podacima koje prikuplja Hrvatski zavod za zaštitu zdravlja i sigurnost na radu neusporedivo je više profesionalnih ozljeda, odnosno ubodnih incidenata u zdravstvu, nego neprofesionalnih izlaganja (uključuju ubodne incidente i spolnu izloženost). Profesionalna izloženost obuhvaća ozljede kod zdravstvenih radnika koji rade u procesima gdje postoji opasnost incidenta s oštrim predmetima i izloženosti krvi i drugim tjelesnim tekućinama, ali i kod nezdravstvenih djelatnika koji mogu doći u kontakt s kontaminiranim predmetom (primjerice, ozljede kod čistačica). Neprofesionalna izloženost pak obuhvaća situaciju koja se mogla dogoditi u zagrebačkom Vrapču.

Split, 090812. Volonteri iz udruge Help ciste Marjan od narkomanskih sprica. Foto: Vladimir Dugandzic / CROPIX
Vladimir Dugandžić / CROPIX

Volonteri iz udruge Help čiste slitski Marjan od narkomanskih šprica

 

- Rizik od infekcije nastaje ozljedom odnosno upotrebom kontaminiranih predmeta, kada dođe do oštećenja kože ili sluznice i direktnog kontakta s krvlju zaražene osobe. Osim ozljede u kontaktu s kontaminiranim iglama ili drugim medicinskim instrumentima, rizik od zaraze hepatitisom B i C ili HIV-om predstavlja i korištenje tuđe igle i drugog nesterilnog pribora za konzumiranje droga (najčešće), tetoviranje ili stavljanje piercinga u nesterilnim uvjetima, ili upotrebu tuđeg oštrog pribora za osobnu higijenu (npr. škarice, britvice, četkice za zube) - kaže dr. med. Nemeth Blažić.

Virusi ne mogu dugo preživjeti na zraku

Zanimalo nas je također koliko dugo virusi mogu preživjeti van organizma te kolika je vjerojatnost da su odbačene igle zaražene. U slučaju Vrapča roditeljska je briga bila apsolutno opravdana obzirom da su se djeca mogla ozlijediti na više načina na odbačene šprice, no činjenica je da navedeni virusi ne mogu dugo preživjeti na zraku.

- Uzročnici HIV infekcije, hepatitisa B i hepatitisa C osjetljivi su i izvan tijela zaražene osobe odnosno u vanjskim uvjetima ne mogu preživjeti. Virus HIV-a je posebno vrlo osjetljiv i vrlo brzo izgubi mogućnost prijenosa zaraze ako je izvan tijela zaražene osobe. Generalno se može reći da je rizik od zaraze prilikom uboda na iglu veći ako se ozljeda odnosno ubod dogodi neposredno ili vrlo brzo nakon upotrebe zaražene osobe, a da je taj rizik manji ako se ubod dogodi na odbačenu iglu, odnosno kada je prošlo određeno vrijeme nakon upotrebe kod druge osobe.

Što učiniti u slučaju uboda?

Djecu, naravno, treba educirati i naučiti ih kako se ponašati ako pronađu opasne predmete, no ako slučajno dođe do uboda, Nemeth Blažić savjetuje kako se ponašati i što učiniti:

- Dobro je znati i što se odmah treba poduzeti u slučaju uboda ili ozljede s kontaminiranom iglom, a to je sljedeće: pustiti da mjesto ozljede/uboda na koži krvari nekoliko sekundi, ne isisavati krv s mjesta uboda, odmah isprati tekućom vodom i oprati sapunom i vodom, ne trljati, isprati i posušiti. Nakon toga, važno je primijeniti odgovarajući postupak s osobom koja je bila ozlijeđena ili imala ubodni incident, a to je pravovremeno javljanje liječniku koji će procijeniti rizik od zaraze, te po potrebi provesti odgovarajuće mjere zaštite i praćenja (primjerice provjera cjepnog statusa, cijepljenje hepatitisa B kod osoba koje nisu cijepljene, primjena antiretrovirusnih lijekova, testiranje).

Imotski,271006
Odbacene narkomanske sprice uz rijeku Vrljiku
narkomani
Foto:Vedrana Bekavac Suvar
-pok-
IM12710NARKOMANSKE SPRICE-POKRAJINA.jpg
Vedrana Bekavac Šuvar / Cropix

Odbačene narkomanske šprice uz rijeku Vrljiku, Imotski

 

- Važno je znati i djecu naučiti da ne smiju dirati ili igrati se s odbačenim iglama ili drugim oštrim predmetima niti dirati tuđu krv. Ako vide odbačenu iglu ili drugi oštri predmet, trebaju pozvati tetu u vrtiću, učiteljicu ili drugu odraslu osobu i pokazati taj predmet - ponavlja epidemiologinja.

Najugroženija skupina - medicinski djelatinici i ovisnici

Prema Pravilniku o načinu provođenja mjera zaštite radi sprječavanja nastanka ozljeda oštrim predmetima ("Narodne novine", broj 84/13 i 17/17) svaki takav incident mora se prijaviti Hrvatskom zavodu za zaštitu zdravlja i sigurnost na radu koji potom prati liječenje i razvoj te eventualno širenje zaraze.

Prema podacima HZZZSR-a i Izvještaju ubodnih incidenata u 2014. godini zabilježene su 604, u 2015. 727, a u 2016. 792 ozljede oštrim predmetom kod zdravstvenih djelatnika. Prema podacima ambulante za postekspozicijsku profilaksu Klinike za infektivne bolesti ‘Dr. Fran Mihaljević’, u razdoblju od 2011. do 2014. godine bilo je zabilježeno 180 neprofesionalnih izlaganja (uključuju ubodne incidente i spolnu izloženost).

Unatoč zastrašujućim prizorima koji još uvijek nisu tolika rijetkost u hrvatskim gradovima, poput onog kraj osnovne škole u Vrapču, najveći rizik imaju trenutni ili bivši korisnici droga injektiranjem, te zdravstveni djelatnici koji su imali ozljedu u kontaktu s kontaminiranim instrumentima.

Zadar, 180316
Clanovi zadarske Udruge Porat su danas proveli akciju sakupljanja infektivnog otpada na Kapetanskom igralistu na Poluotoku gdje su prikupili tri kantice sprica i ostalog pribora.
Foto: Luka Gerlanc / CROPIX
Luka Gerlanc / CROPIX

Ostavljena šprica na zadarskom Poluotoku

 

Akcija uklanjanja infektivnog otpada

Na prizore poput ovog u Vrapču građani su ovo ljeto nailazili i na zelenim površinama i dječjim parkovima na Gajnicama, Ravnicama, Prečkom i Maksimiru. Šprice građani često sami uklanjanju, no tada taj infektivni otpad bace u obližnji kontejner. Iz Crvenog križa mole građane da ako naiđu na slične prizore, odmah kontaktiraju njihov Odjel za prevenciju ovisnosti i umanjenje zdravstvenih posljedica ovisničkog ponašanja.

- Volonteri i djelatnici Crvenog križa organizirat će akciju uklanjanja korištenih strcaljki i igala, kao i ostalog infektivnog otpada. Građani nam se mogu obratiti na broj 01 4655 814 ili 01 4655 813 - rekla nam je Katarina Zorić, glasnogovornica Crvenog križa. (T.M.)

 

ELIPSO

Izdvajamo