SPEEDY MAJA

INTIMNA ISPOVIJEST NEKOĆ NAJBRŽE HRVATICE Pobijedila tešku bolest, borila se za goli život, a spasila ju je, kaže, njezina kći. Danas motivira druge

 Sandra Šimunović / CROPIX
U 6. mjesecu trudnoće Maji Fijačko dijagnosticirali su Hodgkinov sindrom, tj. limfom. Njezina kći Ria joj je, kaže, spasila život, a danas vježbaju zajedno 

U jednom trenu bila je najbrža Hrvatica, maštala o uspješnom povratku u atletiku poslije poroda i mogućem nastupu na Olimpijskim igrama, a u sljedećem se našla u bespoštednoj borbi za goli život.

Otprilike bi se tako mogao sažeti taj jesenski dan 2011. godine koji je naglavačke preokrenuo život bivše hrvatske rekorderke na 100 metara, tada 26-godišnje Maje Fijačko (Golub). Pet godina kasnije zločesti Hodgkinov limfom je nokautiran, remisija kompletna, a ponukana svime što je prošla Maja je odlučila pomoći ljudima oko sebe s onime što najbolje poznaje - sport i vježbanje.

Savjeti oko prehrane

- Želim motivirati ljude i pokazati im da se sve može kad se jako želi i da zdravim načinom života čovjek može puno toga na sebi napraviti. Od vanjskog izgleda do unutarnjeg zadovoljstva - kaže nam svojedobno najbrža Hrvatica koja je u tu svrhu pokrenula vlastiti YouTube kanal i Fan Page na Facebooku te profil na Instagramu, sve pod nadimkom Speedy Maja.

- Čovjek je svemoguće biće, to sam itekako dobro naučila u svojoj borbi - kaže nam Maja.

Svaki drugi dan objavljuje videozapise s različitim vježbama i s “pomagalima” koje ima svaki stan. Zid, stolica, boce pune vode... Savjetuje oko prehrane, motivira druge žene.

- Sve se može vježbati u vlastitom domu. Namjera mi je i da ljudi gledajući moj kanal nauče pravilno izvoditi vježbe i izbjegnu plaćanje osobnog trenera ili teretane. Zbog toga svaki pokret posebno objašnjavam. Svjesna sam da većina “običnih smrtnika” nije u nekoj ekstra financijskoj situaciji. U četiri tjedna sakupila sam 20 pretplatnika na YouTubeu, na Facebooku imam između 300 i 400 pregleda. Na njemu objavljujem i druge savjete i usput ih podsjećam na to da je vrijeme za vježbanje. Nedavno mi se javila jedna medicinska sestra s porukom da sam joj putem tih vježbi jako pomogla - ponosno i sretno kaže nam Maja, koja na KIF-u studira kondicijsku pripremu. Svemu što je naučila kroz dvadesetogodišnje bavljenje sportom, u sklopu kojeg je bila srušila i 33 godine stari hrvatski rekord na 100 metara Jelice Pavličić, dodat će i formalno obrazovanje.

Junakinja Ria

- Najviše se raspituju za guzu, bedra, trbušnjake, “uništavanje” celulita, a moj osnovni pristup je da nema izgovora - naglašava Maja.

Na svojem YouTube kanalu je suzbila i posljednji obrambeni mehanizam “imam malo dijete pa ne mogu vježbati!”. Velik broj vježbi izvodi s petogodišnjom kćerkicom. Ponekad zajedno vježbaju, ali češće to izgleda kao da se igraju. Rijin osmijeh, kojim nas je očarala i tijekom snimanja za Jutarnji list, svakoga će razoružati.

Malena Ria, iako tada još nerođena kćerkica, prva je osoba koja joj je spasila život. Zloćudni Hodgkinov limfom dijagnosticiran je u 28. tjednu trudnoće. Tri tjedna kasnije uslijedio je hitan porod carskim rezom, četiri ciklusa kemoterapije, 29 zračenja...

- Borba prsa o prsa s “gadom”, kako sam ga zvala. Prva stvar koja me je slomila je to što nisam smjela dojiti i što joj se prvu godinu nisam mogla u potpunosti posvetiti jer sam se borila za život, a druga to što sam ostala bez kose - prisjeća se Maja razdoblja ozbiljnih problema, ali i onih na koje se iz današnje perspektive samo nasmije.

- Sjećam se da sam se za svaku kemoterapiju sređivala kao da idem van. Šminka, puder, ruž, perika... a šest sati kasnije s Rebra sam izlazila kao da me poplava izbacila. Morala sam pronaći nešto što me veseli - napominje Maja.

Pobijedila “gada”

Bio je to samo dio njezine životne borbe, danas uspješne trenerice u AK Samobor.

- Pogledala sam se u ogledalo i zaključila da se moram prihvatiti posla kao u atletici, bez kukanja. Postavila sam si četiri cilja. Ozdravljenje, odmicanje od negativnih ljudi i onih koji me sažalijevaju, povratak sportu kad pobijedim “gada” - dodaje Maja.

- Posljednji cilj mi je bio najizazovniji, pobjeda na prvom natjecanju nakon ozdravljenja uz uvjet da 100 metara pretrčim ispod 12 sekundi - otkriva.

Ostvarila je, kaže, sve što je zacrtala, a najvažnije je bilo što je prihvatila stav “kako zračiš, tako privlačiš”.

U njezinu razmišljanju i pristupu nema odustajanja. Nije ga bilo u borbi protiv “gada”, ne smije ga biti ni kod onih koji s Majom žele do zdravijeg života.

- Odustajanje je nešto najgore što čovjek može sebi napraviti. Borite se kao lavovi prsa o prsa sa svim problemima i nedaćama. Grizite ih, trgajte ih, ne dajte da oni vas svladaju jer kad skuže da vas mogu, onda ste naj... - poručuje Maja.

Želite li dopuniti temu ili prijaviti pogrešku u tekstu?
Linker
23. travanj 2024 12:56