MLADEN ŠTIVIN

ISPOVIJEST NEOBIČNOG SLAVONSKOG SVEĆENIKA KOJI UZGAJA 350 BILJNIH VRSTA, UKLJUČUJUĆI JUDINO DRVO 'Mojim biljnim kremama mažu se balerine i stjuardese'

Mladen Štivin (fotografija balerine je ilustrativna)
 Vlado Kos / CROPIX, Profimedia

Crkva je bila tek dopola sagrađena, doduše sa završenim zvonikom, ali cijelo je dvorište bilo jedno veliko gradilište.

Takva je slika svetišta Gospe Voćinske i pripadajuće joj crkve Pohoda Blažene Djevice Marije dočekala Mladena Štivina kada je 2007. godine kao mladi svećenik od požeškog biskupa dobio svoju prvu službu i stigao u Voćin preuzeti upravljanje ovim svetištem.

Obnova crkve

Bilo mu je 28 godina. Pun entuzijazma i ljubavi prema Bogu, ljudima i prirodi, mladi je svećenik ozbiljno prionuo na tri misije. Prva je bila privesti kraju radove na obnovi crkve, druga održavati vjernički i pastoralni život na visokoj razini, a treća, njegova osobna, urediti prostor župnog dvora tako da mještani, vjernici, hodočasnici i putnici namjernici u njemu pronađu svakovrsni mir. Danas se može reći da je sve misije uspješno odradio.

Crkva, koja je na početku Domovinskog rata srušena do temelja, uspješno je obnovljena prije šest godina. Vjernički i pastoralni život cvjeta i pupa baš kao i sve što se nalazi na prostoru od oko dva hektara na kojima se prostire župni dvor. Tu je velečasni Štivin uredio pravi rajski vrt koji nudi istinski festival prekrasnih boja i čarobnih mirisa prirode.

150 vrtsa ruža

- Sve je počelo tu ispred župnog dvora. Nije bilo puno prostora pa sam ispred kuće formirao mali vrt i pelcovao biljke koje sam skupljao sa svih strana. Bilo ih je oko 200 vrsta i izgledalo je kao jedan obični cvjetnjak - prisjeća se župnik početka formiranja danas prekrasnog botaničkog vrta u kojemu je smjestio oko 350 biljnih vrsta iz cijeloga svijeta.

Uz autohtone domaće hrastove, bagreme, grab i stare sorte voćinskoga voća, velečasni je našao mjesta i za kanadski močvarni hrast, afrički bagrem (onaj što ga brste žirafe, op. p.), platane, paulovniju, likvidambar, istarski marun, japanski javor, bananu, sibirski limun i hibiskus, magnolije, judino drvo, gotovo izumrlu vinovu lozu kadarku, čak i za jednu endemsku vrstu kao što je araukarija i gotovo nevjerojatnih 150 vrsta ruža ili 15 vrsta perunika. Ljubav prema bilju donio je iz rodne kuće u svom Davoru, mjestu pokraj Save što ga je svijetom proslavio naš legendarni nogometaš Ivica Olić.

Omiljeni suvenir

Kaže da je njegova obitelj uvijek s putovanja kao suvenire donosila nove biljke, a kada je on imao mladu misu ili kada su mu se sestre udavale, a braća ženila, fotografi su više snimaka “ispucavali” na cvjetnjak, nego na slavljenike. Golem posao, trud i znanje župnik je uložio u formiranje vrta. Bio je i njegov arhitekt i autor, no bez pomoći vrijednih župljana nikad u tome ne bi uspio.

On se, pak, župljanima odužuje na razne načine. Osim što im je, naravno, duhovnik, velečasni Štivin vodi i lokalne KUD-ove, koje opskrbljuje tradicionalnim narodnim nošnjama i puhačkim instrumentima, što su druga dva njegova velika hobija, pa tako posjeduje i vrijednu galeriju nošnji i instrumenata.

Posebna su, pak, priča njegovi čajevi, kompoti i sirupi što ih radi za svoje potrebe, a još posebnija ljekovite kreme i prirodni sapuni koje u kuhinji spravlja od ljekovitog bilja i trava uzgojenih što u župnom botaničkom vrtu, što ubranih po okolnim papučkim šumama.

- Za župljane su kreme besplatne, a onima koji dođu sa strane, prepuštam da sami odluče hoće li i koliko novca donirati. To onda koristim da pokrijem troškove nabave eteričnih i drugih ulja te kutijica. I kreme i sapune radim od istih biljaka: nevena, lavande, majčine dušice, žalfije, bora... Najtraženija je krema od gaveza. Dobra je za kožne bolesti, opekline, reumu... Igrom slučaja, moja je krema od gaveza došla do jedne zagrebačke balerine i otad je sve njezine kolegice redovito naručuju. Odlaze kreme i u inozemstvo, odnose ih turisti, a naša župljanka Martina, koja radi kao stjuardesa, redovito ih nosi kolegicama i kolegama čak do Dubaija - rekao nam je župnik.

Želite li dopuniti temu ili prijaviti pogrešku u tekstu?
Linker
02. travanj 2024 19:12