Nažalost, znanost je neodvojiva od politike pa ovaj tjedni pregled počinjem Brexitom. Iako su najpoznatiji britanski znanstvenici, uključujući i planetarnu ikonu Stephena Hawkinga, mjesecima upozoravali da je izlazak Velike Britanije iz EU katastrofa za britansku znanost, običan puk odlučio je drukčije. Kad su u petak objavljeni rezultati referenduma, vodeći su britanski znanstvenici izašli s ozbiljnim upozorenjem vladi da nakon Brexita prijeti egzodus znanstvenika.
Velika je Britanija jako ovisna o europskim znanstvenim fondovima iz kojih je godišnje povlačila oko 1,3 milijarde eura. Nadalje, mnogi od najbriljantnijih europskih umova rade na Otoku. Prema izvještaju Royal Society na britanskim sveučilištima radi više od 31.000 ljudi iz EU, a oni čine 16 posto ukupnog broja britanskih sveučilišnih istraživača. Stoga bivši predsjednik Royal Society, astronom lord Martin Rees, odluku o napuštanju EU smatra „duboko depresivnom“.
- Podrška iz EU bila je snažna, posebice mladima, sveučilištima, tehničkoj zajednici, kao i većini naših poslovnih i profesionalnih lidera. Unatoč tome, mi smo se prizemljili sa zastrašujućim scenarijem – izjavio je lord Rees za Guardian.
Revolucija u liječenju raka
Savjetodavno povjerenstvo američkog Nacionalnog instituta za zdravlje (NIH) jednoglasno je odobrilo prvi klinički pokus u kome će se revolucionarna tehnika CRISPR-Cas 9 primijeniti u liječenju raka.
Cilj ovog kliničkog pokusa jest utvrditi je li tehnika CRISPR sigurna za ljude, a u studiju će biti uključeno 18 pacijenata koji boluju od raznih vrsta tumora. Istraživači će uzeti neke od njihovih T stanica imunološkog sustava te ih pomoću tehnike CRISPR modificirati tako da lakše ubijaju tumorske stanice. Zatim će modificirane T stanice vratiti natrag pacijentima. Ovaj klinički pokus, koji vode znanstvenici Sveučilišta Pennsylvania, financirat će se zahvaljujući donaciji od 250 milijuna dolara iz Zaklade za liječenje raka imunoterapiju. Tu je Zakladu u travnju utemeljio milijarder i filantrop Sean Parker, osnivač Napstera i bivši predsjednik Facebooka.
Otkrivena 2012. godine, tehnologija CRISPR omogućava ciljanu promjenu ili zamjenu (jednog ili više) gena po izboru. Posljednjih godina korištena je u razvoju terapijskih pristupa u liječenju HIV/AIDS infekcije i hemofilije, no tehnologija ima veliki potencijal i u liječenju drugih bolesti, uključujući rak. Najviše dvojbi izazvala je mogućnost primjene CRISPR-a u modificiranju ljudskih embrija, odnosno stvaranju genetski modificiranih beba. Zbog toga su američka, kineska i britanska akademija znanosti u zajedničkom priopćenju pozvale znanstvenike diljem svijeta na moratorij u primjeni tehnologije na embrijima.
Eksperimentalno cjepivo protiv Zika virusa
Američka agencija za hranu i lijekove (FDA) u ponedjeljak je odobrila početak testiranja eksperimentalnog cjepiva protiv virusa Zika na ljudima. U kliničkim testiranjima učinkovitost i eventualne moguće nuspojave cjepiva s nazivom GLS–5700 istraživat će se na 40 zdravih ljudi.
Virus Zika porijeklom je iz Afrike, a prenosi ga tropski komarac Aedes aegypti. Kod nekih ljudi virus uzrokuje blagu groznicu, bolove u zglobovima, osip i konjunktivitis, ali je vrlo opasan za trudnice. Naime, zaraza Zikom u trudnoći može rezultirati rađanjem djece s mikrocefalijom, rijetkom urođenom deformacijom deformaciji kod koje se zbog nenormalnog razvoja ploda u maternici dijete rađa s manjom glavom te oštećenjima mozga. Prema sadašnjim procjenama virus Zika kruži u šezdesetak zemalja svijeta, od čega 39 na američkom kontinentu, pri čemu je najviše pogođen Brazil gdje se u kolovozu održavaju Olimpijske igre.
Novi stari šef Ruđera
Upravno vijeće Instituta Ruđer Bošković (IRB) izabralo je dr. Tomu Antičića (47) za ravnatelja Instituta na novo mandatno razdoblje od četiri godine. Kada je u ljeto 2012. godine preuzeo vodstvo IRB-a, mnogi su bili skeptični jer je naša najveća znanstvena kuća bila u teškoj poziciji, a u medijima je bila češće prisutna zbog skandala nego zbog znanstvenih uspjeha. No, Antičić i njegov tim u posljednje četiri godine uveli su cijelu seriju mjera usmjerenih na jačanje izvrsnosti, a s ciljem da se na IRB-u uspostave onakvi uvjeti kakvi prevladavaju u najboljim zapadnim znanstvenim institucijama. Između ostalog, to su novi Statut, novi ustroj IRB-a, pravilnik o napredovanju kojim se vrednuju projekti, patenti i suradnja s gospodarstvom, pravilnici o upravljanju prostorom i opremom kao i detaljna i opsežna evaluacija i restrukturiranje laboratorija s ciljem poticanja onih najboljih.
- U idućih 20 godina Ruđer bi mogao postati jedna od 50 do 100 vodećih znanstvenih institucija u svijetu – kazao je Antičić u razgovoru za Jutarnji list.
Robotika u regiji
Ovih dana završava i faza projekta izgradnje Regionalnog centra izvrsnosti za robotske tehnologije (CRTA). Ovaj 50 milijuna vrijedni centar gradi se na Fakultetu strojarstva i brodogradnje (FSB) u Zagrebu, a bit će dovršen do kraja 2017. godine.
- Bit će to vrhunski referentni centar za istraživanje, razvoj i obrazovanje u području robotskih sustava. U CRTA-i će se osigurati najmoderniji radni i obrazovni uvjeti za znanstvenike, studente strojarstva i inženjere iz prakse, a istovremeno će služiti kao poligon za razvoj, ispitivanje i usavršavanje naprednih robotskih primjena – rekao je za Jutarnji profesor Bojan Jerbić, voditelj Zavoda za robotiku i automatizaciju proizvodnih sustava FSB-a.