SpaceX, Blue Origin, Virgin Galactic, Orbital ATK, Sierra Nevada Corporation...
Otkako je Obamina administracija prije šest godina spoznala da NASA ne mora rasipati goleme količine novca poreznih obveznika na razvoj skupih raketa i letjelica kad za to može koristiti usluge privatnih kompanija, počela je nova svemirska utrka. Za razliku od svemirske utrke šezdesetih godina, u čijoj je pozadini bila bitka za vojnu nadmoć na Zemlji između dviju velesila, SAD-a i SSSR-a, u sadašnjem nadmetanju ističu se privatne kompanije koje bi po mišljenju mnogih analitičara mogle revolucionarizirati čovjekovo osvajanje svemira.
Natječaji za vojsku
- Privatne svemirske tvrtke omogućuju da prijevoz u svemir bude jeftiniji nego s agencijama koje su radile za državu. Primjerice, agencija NASA koristi rakete koje grade Boeing i Lockheed Martin, velike tvrtke koje najviše rade za vojsku i državu. Sada te tvrtke na neki način imaju konkurenciju. Najdalje je otišla privatna kompanija SpaceX koja radi i rakete-nosače i svemirske letjelice. SpaceX je toliko dobar u tome poslu da je američko zrakoplovstvo pristalo ravnopravno sudjelovati u natječajima s tvrtkama Boeing i Lockheed koje su desetljećima radile za vojsku. Te velike tvrtke sada razmišljaju što one moraju napraviti da barem pojeftine transport - rekao je Ante Radonić, voditelj planetarija u Tehničkom muzeju Nikola Tesla u Zagrebu.
Prijevoz u orbitu
Nakon što je 2011. godine NASA umirovila svoj program space shuttle (trajao je 30 godina, a u dvije fatalne nesreće Challengera 1986. i Columbije 2003. godine poginulo je 14 astronauta), prijevoz astronauta i opskrba ISS-a ovisili su o ruskom Soyuzu.
- NASA se spoznala da je najjeftinije organizirati prijevoz u orbitu tako da raspiše natječaj na koji će se javljati privatne tvrtke i obavljati posao za račun agencije. Primjerice, kompanije SpaceX i Orbital Science imaju ugovor za prijevoz tereta, što se pokazalo dobrim. Stoga je na isti način NASA izabrala SpaceX i Boeing da razvijaju kapsule za prijevoz astronauta - objasnio je Radonić. Prema ugovoru iz 2014. godine, za razvoj letjelica za prijevoz astronauta, Boeingu je pripalo 4,2 milijarde, a SpaceX 2,7 milijardi dolara.
Broj privatnih svemirskih kompanija u stalnom je porastu. Prema NewSpace Global diljem svijeta djeluje oko 1000 svemirskih kompanija, čiji je globalni opseg 2014. godine dosegnuo 330 milijardi dolara.
Veliki biznis
- Biznis je na području svemirske industrije danas toliko velik da se primjerice u slučaju telekomunikacijskih i komercijalnih satelita vrti veći novac nego što je budžet NASA-e. Tako je danas budžet NASA-e oko 20 milijardi dolara, a u svijetu se vrti oko 200 milijardi dolara u industriji komercijalnih i telekomunikacijskih satelita - istaknuo je Ante Radonić.
- Zahvaljujući privatnim kompanijama osvajanje svemira bit će puno brže i jeftinije. Nova svemirska utrka nadmetanje je privatnih kompanija tko će biti bolji, ekonomičniji, brži i sigurniji - zaključio je Radonić.
SpaceX: Tvorac Tesle otišao je najdalje u razvoju Kompaniju je 2002. godine osnovao Elon Musk, jedan od najpoznatijih inovatora i biznismena današnjice. Iako je utemeljio i Pay Pal, kompaniju za novčane usluge putem interneta, te Tesla Motors koji proizvodi električne automobile, Musk ne krije da je njegova najveća fascinacija osvajanje svemira. Kompanija je razvila rakete Falcon 1 i Falcon 9 za višestruku uporabu, što bi drastično trebalo pojeftiniti svemirske letove. Reketa Falcon 9 u prosincu prošle godine u svemir je lansirala 11 telekomunikacijskih satelita, da bi se zatim jedan stupanj rakete okrenuo i sretno spustio na Zemlju. Početkom svibnja Falcon 9 lansirao je u orbitu japanski komunikacijski satelit koji je zatim sletio na plutajuću platformu na moru. Bio je to treći put da se Falcon 9 vratio nakon lansiranja i drugi put da je raketa netaknuta sletjela na platformu. SpaceX je razvio i letjelicu Dragon koja je 2012. godine ušla u povijest kao prvi privatni svemirski brod koji je na Međunarodnu svemirsku stanicu (ISS) prevezao teret. U međuvremenu, razvijena je i letjelica Dragon 2 koja može primiti sedam astronauta. Musk se nada da će Dragon 2 krajem 2017. godine povesti američke astronaute na ISS, što je posao koji je ruski Soyuz obavljao po cijeni od 71 milijun dolara po astronautu. No, Musk stalno ističe da je njegov pravi cilj Mars, odnosno kolonizacija Crvenog planeta. - Sada nam je prvi put u povijesti Zemlje otvoren prozor kako bismo mogli proširiti život na ostale planete. Ljudsko naselje na Marsu mogla bi biti velika avantura - kaže Musk koji je nedavno najavio da će SpaceX 2018. godine na Mars poslati bespilotnu letjelicu Red Dragon, modificiranu verziju letjelice Dragon 2. |
Blue Origin: Prve svemirske turiste planiraju za 2018. godinu Kompaniju Blue Origin 2000. godine utemeljio je Jeff Bezos, izvršni direktor Amazona. Poput SpaceX, kompanija Blue Origin radi na razvoju višestruko upotrebljive rakete. Bezosova raketa New Shepard dosad je tri puta uspješno testirana, posljednji put u travnju, kad je zajedno s kapsulom lansirana na visinu od 103 kilometra. Raketa se nakon toga spustila vertikalno, a kapsula se odvojila i na Zemlju vratila uz pomoć padobrana. Dok Musk svoje rakete razvija kako bi mogle lansirati letjelice prema ISS-u, Bezos gradi rakete za suborbitalne letove. Nedavno je kompanija Blue Origin najavila da u skoroj budućnosti kreće s komercijalnim letovima. - Najvjerojatnije ćemo krenuti s testnim letovima u 2017. godini, a ako budemo uspješni, s komercijalnim letovima krećemo 2018. godine - izjavio je Bezos. Koliko će svemirske turiste stajati let u svemir New Shepardom, kompanija još nije otkrila. |
Virgin Galactic: Šest putnika će let na visinu od 100 kilometara plaćati po 250 tisuća USD Kompaniju Virgin Galactic utemeljio je 2004. godine britanski milijarder Richard Branson, vlasnik 5,2 milijarde vrijednog carstva koje uključuje oko 400 kompanija i zapošljava više od 50.000 ljudi u 50 zemalja. Od početka djelovanja, Virgin Galactic sinonim je za svemirski turizam za koji je kompanija razvila letjelicu Space Ship 2. Nažalost, u jesen 2014. godine tijekom probnog leta iznad pustinje Mojave letjelica Space Ship 2 se srušila, pri čemu je poginuo kopilot, a pilot je teško ranjen. Istraga je pokazala da je uzrok nesreće bila pogreška kopilota koji je prerano aktivirao rotirajuća krila na repu letjelice. Iako je nakon nesreće razmišljao da odustane od svemirske avanture, Branson se nije predao. U veljači ove godine predstavio je novi svemirski putnički brod Virgin Space Ship Unity, čijem je izumu kumovao slavni fizičar Stephen Hawking, inače Bransonov prijatelj. Letjelicom Unity upravljat će dva pilota, a moći će povesti šest putnika na visinu do 100 kilometara iznad Zemlje. Karta za svemirsko putovanje stajat će 250.000 dolara po osobi, a putnici će tijekom leta moći iskusiti i bestežinsko stanje. |
Sierra Nevada Corporation: Prevozit će europske astronaute i teret na ISS Kompaniju je u jednom hangaru u Nevadi 1963. godine utemeljio poduzetnik i inovator John Chisholm, a 1994. godine preuzeli su je Fatih i Eren Ozmen, američki bračni i poslovni par turskog podrijetla. Sierra Nevada Corporation razvila je letjelicu Dream Chaser, koja je neka vrsta mini space shuttlea. Dream Chaser lansira se u orbitu pomoću rakete Atlas 5, a spušta se na pistu uz pomoć krila, dakle kao avion. Osim suradnje s NASA-om, Sierra Nevada Corporation može se pohvaliti i ugovorom u vrijednosti 36 milijuna eura, što ga je u siječnju ove godine sklopila s Europskom svemirskom agencijom (ESA). Prema tome ugovoru letjelica Dream Chaser 2019. godine prenijet će teret na međunarodnu svemirsku postaju, a u budućnosti i europske astronaute. Naime, ESA je procijenila da bi angažman Dream Chasera bio jeftiniji nego usluge sovjetskog svemirskog broda Soyuz. |
Orbital ATK: Posadi ISS-a su donijeli hranu Riječ je o kompaniji nastaloj 2015. godine iz Orbital Sciences Corporation koja s NASA-om surađuje više od tri desetljeća, a razvila je bespilotnu teretnu letjelicu Cygnus. To je relativno malen svemirski brod za čije se lansiranje u svemir koristi raketa Antares. Nakon Muskova Dragona, Cygnus je druga privatna letjelica koja je prevozila teret na Međunarodnu svemirsku stanicu. Prvi put je to bilo u studenome 2013. godine, a zadnji put u ožujku ove godine kada je Cygnus posadi ISS-a donio hranu, opremu i uskrsne darove. |
