Kuga koje je 1665. i 1666. godine pobila više od četvrtine stanovnika Londona bilo je zadnje veliko izbijanje bubonske kuge u Velikoj Britaniji, piše BBC.
Godina dana bila je potrebna da se otkrića iz pogrebne jame za koju se sumnjalo da lokacija gdje su pokopane žrtve kuge, a koja se nalazi u Ulici Liverpool, potvrde. Prilikom iskopavanja na toj lokaciji otkriveno je 3,500 pokapanja.
'Kuga je, kao što to pretpostavljam djeluju i drugi poremećaji, različito pogodila ljude različitih tjelesnih građa; neke je odmah svladala i tu uz pomoći jakih vrućica, povraćanja, nepodnošljivih glavobolja, bolova u leđima. Neki su zbog tih bolova imali nasilne epizode', napisao je Daniel Defoe u 18. stoljeću opisujući sudbinu Londončana.
Arheolozima su dokazi patogena uglavnom izmicali, no nada im se probudila kada je prošle godine u istočnom Londonu otkrivena masovna grobnica otkrivena.
'Radimo ovdje posljednjih pet i pol godina te se nadamo da ćemo uspjeti identificirati kugu na nekolicini pojedinaca', rekla je Alison Telfer iz Muzeja arheologije Londona.
Telfer je otkrila da su na temelju pozicije kostura znanstvenici uspjeli utvrditi da su mrtvi uredno pokopani u ljesovima. 'Nitko nije bio nigdje bačen, premda se radilo o vrlo traumatičnom događaju', dodala je Telfer.
Takav opis događaja ne slaže se Defoeovom verzijom u kojoj piše da su mrtvi samo bacani na hrpu prilikom pokapanja te da ne postoje podaci o tome tko je pokopan.
'Malo ljudi koji budu zaraženi prežive, ali bilo je i takvih slučajeva. Kuga se navodno vrlo lako prenosila s osobe na osobu premda još uvijek nismo sigurni kako se to dogodilo', rekla je Vanessa Harding, profesorica londonske povijesti sa Sveučilišta u Londonu. 'Bile su tada poduzete mjere da se ograniči širenje kuge, no najbolje su ipak prošli oni koji su pobjegli iz Londona.'
Potraga za bakterijom Yersinia pestis, uzročnikom bubonske kuge, među kosturima koji su iskopani u Ulici Liverpool nastavila se prošle godine u Muzeju arheologije Londona. 'Iskopavanje provedeno u Liverpulskoj ulici jedno je od najvećih do danas. Na temelju tih podataka možemo doći do stvarno značajnih informacija', objasnio je Michael Henderson, znanstvenik koji je katalogizirao i proučio ostatke.
Henderson kaže da se DNK najbolje može izvući iz zubiju koji su poput 'vremenske kapsule'. DNK analiza zubiju provedena je na Institutu za znanost ljudske povijesti Max Planck. Molekularna paleopatologinja Kirsten Bos je tamo u zubima pet pojedinaca pronašla bakteriju Yersiniju pestis.
'Još uvijek nije poznato zašto je Velika londonska kuga bila posljednje izbijanje kuge u Britaniji i je li bilo nekih genetskih mutacija na tom soju. To su sve informacije koje pokušavamo doznati iz tih prastarih organizama', objasnila je Bos.