Na prvi pogled djelovala je kao studentica koja tek počinje svoju akademsku naobrazbu. No, izgled vara: 33-godišnja astrofizičarka dr. Vernesa Smolčić, docentica na Prirodoslovno-matematičkom fakultetu (PMF), prva je znanstvenica u Hrvatskoj koja je dobila sredstva Europskog istraživačkog vijeća (ERC) namijenjena istraživačima početnicima.
Za projekt “Istraživanje rasta zvjezdane mase i mase supermasivnih crnih rupa u galaksijama kroz kozmičko vrijeme: Utiranje puta za sljedeću generaciju pregleda neba” mladoj znanstvenici odobreno je 1,5 milijuna eura za pet godina istraživanja.
- Očekujemo da ćemo ugovor potpisati u rujnu, a ja sam presretna što sam uspjela dobiti taj grant jer je konkurencija golema - rekla je Vernesa Smolčić na početku razgovora.
Osjećaj nostalgije
Europsko istraživačko vijeće neovisno je znanstveno-istraživačko tijelo koje čine 22 ugledna europska znanstvenika. Projekti koje financira ERC najbolja su istraživanja u Europi i znanstvenici ih dobivaju isključivo na osnovi svoje izvrsnosti. Primjerice, 2012. financiranje je odobreno za samo oko 12 posto prijavljenih projekata. ERC-ove grantove dosad su dobili poznati hrvatski istraživači iz dijaspore dr. Ivan Đikić sa Sveučilišta Goethe u Frankfurtu i dr. Nenad Ban s ETH u Beču te dr. Aleksandra Radenović s EPFL u Lausanne i dr. Bojan Žagrović sa Sveučilišta u Beču koji su dobili sredstva namijenjena znanstvenicima početnicima. Prošle jeseni prvi ERC-ov grant stigao je i u Hrvatsku, a dobio ga je prof. Stipan Jonjić sa Sveučilišta u Rijeci.
- Svota od 1,5 milijun eura jednim će dijelom ići za opremu, drugim za znanstvena putovanja, no najveći dio ići će za zapošljavanje ljudi. Omogućava mi da zaposlim tri postdoktoranda i dva poslijediplomska studenta i tako osnujem vlastitu grupu - kazala je Vernesa Smolčić koja se nakon 10 godina znanstvenog usavršavanja u svijetu u veljači vratila u rodni Zagreb.
- Osjećaj nostalgije za domom vratio me u Zagreb gdje mi živi cijela obitelj i mnogi prijatelji - istaknula je.
Vernesa Smolčić diplomirala je fiziku na zagrebačkom PMF-u, a već tijekom izrade diplomskog rada boravila je na prestižnom Princetonu.
- Uz pomoć prof. Krešimira Pavlovskog s PMF-a i našeg poznatog astrofizičara Željka Ivezića, sada profesora na Sveučilištu Washington u Seattleu, uspjela sam otići na Princeton mjesec dana i napraviti mali istraživački projekt. Doslovce sam se zaljubila u posao znanstvenika. Igrati se za kompjutorom u potrazi za odgovorima na važna pitanja kao stvoreno je za mene - ispričala je Vernesa Smolčić koja je doktorirala na Sveučilištu u Heidelbergu radeći dizertaciju na Institutu Max Planck za astronomiju. Zatim je dvije godine bila na postdoktoratu na prestižnom Caltechu (California Institut for Technology) i tri godine na Sveučilištu u Bonnu.
Pregledi neba
- Na Zapadu u znanosti nema stalne pozicije dok se čovjek ne dokaže. Poslijediplomski se radi na jednome mjestu, a onda se ide na prvi postdoktorat u drugu instituciju, a drugi postdoktorat na treće mjesto. Tek onda se može razmišljati o stalnom poslu. Ja sam uvijek u glavi imala ideju da se vratim u Hrvatsku i uspjela sam u svojem naumu jer sam na PMF-u dobila stalnu poziciju - ispričala je Vernesa Smolčić, a zatim pojasnila svoja istraživanja.
- Bavim se pregledima neba koji se danas rade u modernoj astrofizici jer je to najbolji način da se dobije cjelokupna slika evolucije i stvaranja galaksija. Ti pregledi neba rade se pomoću teleskopa koji snimaju preko cijelog elektromagentskog spektra: dakle, koriste se klasični optički teleskopi, radioteleskopi i rengenski teleskopi. Vodim radiopreglede neba u međunarodna projekta: COSMOS i XXL - rekla je Smolčić.
(...)