TAJNA RITMA ŽIVOTA

DOBITNICI NOBELOVE NAGRADE ZA MEDICINU Američki znanstvenici izolirali su gen koji kontrolira naš biološki sat! Više nas nikad neće mučiti 'jet lag'?

AUTOR:
  • OBJAVLJENO:
  • 02.10.2017. u 15:26

  • TT News Agency/Jonas Ekstromer / REUTERS

    Predstavljanje dobitnika Nobelove nagrade za fiziologiju i medicinu u Stockholmu

    Ovogodišnji dobitnici Nobelove nagrade za fiziologiju i medicinu su Jeffrey C. Hall, Michael Rosbach i Michael W. Young za “njihova otkrića molekularnih mehanizama koji kontroliraju cirkadijalni ritam”, priopćio je jučer Thomas Perlmann, tajnik Nobelova povjerenstva Karolinska Instituta u Stockholmu.

    Rotacija Zemlje oko svoje osi dovodi do smjenjivanja dana i noći, a tome se prilagodio sav živi svijet na našem planetu. Već dugo se zna da živa bića, uključujući i ljude, imaju unutrašnji, biološki sat.  Njegovo postojanje zamijetio je još 1729. godine francuski znanstvenik Jean-Jacques d'Ortous de  Mairan koji je spoznao da mimoza nastavlja otvarati i zatvarati svoje listove u dnevno- noćnom ritmu čak i kad je u potpunom mraku. Zašto je tako ostalo je misterij sve do 1984. godine kad su Jeffrey Hall i  Michael  Rosbach, koristeći vinske mušice kao modelni organizam, izolirali gen nazvan period. Riječ je o genu koji kontrolira normalni dnevni biološki ritam na razini stanice. Pokazali su kako taj gen kodira protein koji se akumulira u stanicama tijekom noći, a zatim degradira tijekom dana.

    Istodobno, Michael Young otkrio je, također na vinskim mušicama, gen nazvan timeless (vanvremenski) koji proizvodi drugi protein koji se veže uz protein period i pomaže mu da uđe u jezgru stanice. Young je kasnije otkrio i gen nazvan doubletime, koji fino podešava biološki sat tako da naše stanice rade u 24-satnom, odnosno cirkadijalnom ritmu (od latinskih riječi circa, što znači oko i diem, što znači dan).

    Identificiran kod vinskih mušica, taj unutrašnji biološki sat djeluje po istim principima i kod ljudi te regulira naše ponašanje, spavanje, razinu hormona, tjelesnu temperaturi i ritam. Kako narušavanje našeg unutrašnjeg biološkog sata utječe na nas, najbolje se vidi tijekom putovanja kada promijenimo nekoliko vremenskig zona pa patimo od “jet laga”. Narušavanje cirkadijalnog ritma se zamjećuje i tijekog prelaska sa zimskog na ljetno računanje vremena i obrnuto.  Istraživanja pokazuju kako jedna od tri osobe na Zapadu pati od poremećaja povezanih s promjenama cirkadijalnog ritma.

    Sva trojica ovogodišnjih laureta su Amerikanci. Jefrey C. Hall (72)  je profesor emeritus  na sveučilištima Brandeis i Maine. Na Sveučilištu Brandeis predaje i Michael Rosbach (73) dok je Michael W. Young (68) profesor na Sveučilištu Rockefeller u New Yorku.  

    - Šalite se - rekao je s nevjericom Michael Rosbach kad su mu iz Nobelova povjerenstva priopćili da je dobio najveće znanstveno priznanje. Trojica laureta podijelit će oko milijun dolara nagrade koja će im biti uručena 10. prosinca na gala svečanosti u Stockholmu.

    - Dugo se špekulirano da bi ovo područje istraživanja moglo dobiti Nobelovu nagradu. To je veliko priznanje istraživanju cirkadijalnih ritmova koji su blisko povezani s našim zdravljem i bolestima, uključujući dijabetes, pretilost, rak  i kardiovaskularne bolesti – izjavio je za New York Times dr. Frank A. J. L. Scheer sa Sveučilišta Harvard.

    Izdvajamo