Broj divljih životinja pao je za 58 posto od 1970. godine do danas, piše BBC. Izvještaj The Living Planet - koju su napravili Zoološko društvo Londona (ZSL) i Svjetska organizacija za zaštitu životinja (WWF) - sugerira da bi taj pad mogao doseći 67 posto do 2020. godine, ako se trenutni trendovi nastave.
Brojke sugeriraju da životinje koje žive u jezerima, rijekama i močvarnim područjima trpe najveće gubitke. Ljudska aktivnost koja uključuje gubitak staništa, trgovinu životinjama, onečišćenje i klimatske promjene doprinijela je ovim gubicima.
'Poprilično je jasno da će brojevi ovih životinja nastaviti padati ako nastavno raditi 'sve po starom'', rekao je dr. Mike Barrett, voditelj znanosti i javne politike u WWF-u. 'Međutim, mislim da smo sada došli do točke gdje ne postoji izgovor za nastavak ovakvog ponašanja.'
'Znamo koji su uzroci ovoga i znamo kakav utjecaj čovjek ima na prirodu i divlje životinje. Sad je na nama da djelujemo.'
Izvještaj The Living Planet izdaje se svake dvije godine i namjena mu je dati pregled stanja životinjskog svijeta na Zemlji.
U sklopu analizu su proučeni podaci o 3.700 različitih vrsti ptica, riba, sisavaca, vodozemaca i reptila - otprilike šest posto ukupnog broj kralježnjaka na svijetu.
Istraživači su tada usporedili podatke o broju vrsti s onima iz 1970. godine.
Posljednji izvještaj, objavljen 2014. godine, procijenio je da se broj divljih životinja prepolovio u posljednjih 40 godina.
Ovogodišnja procjena kaže da se trend pada broja divljih životinja nastavlja te da je sada 58 posto manje životinja u odnosu na 1970. godinu.
Dr. Barrett tvrdi su neke grupe životinja prošle lošije od drugih. 'Snažan pad se dogodio na mjestima oko svježih voda. Tamo je broj divljih životinja pao za 81 posto u odnosu na 1970. godinu. To je dakako povezano s načinom kako se ta voda koristi i crpi, ali ima veze i s fragmentacijom svježih voda s branama', dodaje Barrett.
Izvještaj je istaknuo da i drugim vrstama poput afričkih slonova također i morskim psima opadaju brojke zbog krivolova i prekomjernog ribarenja.
Istraživači su zaključili da broj kralježnjaka na godišnjoj razini pada u prosjeku od dva posto te su upozorili da će broj divljih životinja, ako se ništa ne učini, pasti za 67 posto do kraja desetljeća.
'To je sve naravno u slučaju da se stvari nastave odvijati kako očekujemo. Ako prekomjerna eksploatacija ili ilegalna trgovina životinjama poraste, te bi brojke mogle biti još gore', rekla je dr. Robin Freeman, voditeljica ZSL-ovog odjela za indikacije i procjene.
'Najvažnija stvar vezana uz ove statistike je da se radi o padu broja divljih životinja, a ne o izumiranju. U većini slučajeva te vrste ne nestaju i to nam daje mogućnost da nešto napravimo po pitanju pada.'
Međutim, izvještaj The Living Planet našao se na udaru kritika, djelomično zbog metodologije.
Stuart Pimm, profesor konzervacijske ekologije na Sveučilištu Duke u Sjedinjenim Američkim Državama, rekao je da se pad populacija životinja ne može izraziti jednom brojkom.
'Postoje neki brojevi (u izvještaju) koji su razumni, ali neki od brojeva su u najmanju ruku dvojbeni', rekao je Pimm za BBC. 'Na primjer, ako pogledate podrijetlo podataka, vidjet ćete da većina dolazi iz zapadne Europe.'
'Pogledate li recimo podatke iz Južne Amerike vidjet ćete da ih praktički nema. Tropska Afrika je također slabo zastupljena. Svaki puta kada miješate ovakve podate s boljima teško je utvrditi što brojevi izvješća (The Living Planet) znače', rekao je Pimm.
'(Istraživači koji su sastavili izvješće The Living Planet) pokušali su te sve podatke samljeti i izbaciti jedan jedinstveni broj. Taj broj nije bez nedostataka.'
Dr. Freeman je priznao da podaci iz nekih regija nisu potpuni te da se napravilo najviše s podacima koji su istraživačima bili dostupni.
'Potpuno je moguće da su životinjske vrste koje ne promatramo u još gorem stanju. Bio bih jako iznenađen da im ide bolje nego što smo zaključili na temelju istraživanja', rekao je Freeman.