ZNANSTVENA STUDIJA

HOĆE LI ATEISTI POTPUNO NESTATI ZBOG PROMICANJA KONTRACEPCIJE? Vjernici imaju puno više djece: 'Na religioznost utječu i odgoj i geni'

    AUTOR:
    • Jutarnji.hr

  • OBJAVLJENO:
  • 15.03.2017. u 23:30

Protestors demonstrate against the visit of Pope Benedict XVI to Germany, in Erfurt September 23, 2011. Pope Benedict is visiting his German homeland, touring mostly Protestant and atheist regions in the ex-communist east after previous visits to Catholic strongholds in the Rhineland and his native Bavaria. REUTERS/Ralph Orlowski (GERMANY - Tags: RELIGION POLITICS CIVIL UNREST) - RTR2RQF0
Ralph Orlowski / REUTERS

Protesti protiv posjete pape Benedikta Njemačkoj 2011.

Nova je studija pokazala da je ateizam osuđen na propast jer religiozne osobe imaju puno višu stopu reprodukcije. Zbog negativnog stava prema kontracepciji vjernici imaju više djece nego ateisti, što u konačnici može dovesti do nestanka ateizma, stoji u studiji.

Otkriće se zapravo kosi s popularnim raspravama i predviđanjima znanstvenika, a to je da je sve manje i manje ljudi religiozno. Istraživanje potvrđuje da religije nisu u opasnosti od nestajanja za razliku od ateizma.

Studiju su proveli američki i malezijski znanstvenici na više od 4.000 studenata, a ispitivali su ih o njihovoj vjeri i obiteljskoj situaciji. Pokazalo se da malezijski ateisti imaju u prosjeku 1,5 braće ili sestara manje.  

‘Ironično je da su učinkovite kontrole rađanja razvili prvenstveno sekularisti, a sad te iste metode polako smanjuju zastupljenost sekularista u budućim generacijama’, napisali su znanstvenici.

Netko će reći da religiozni roditelji i religiozna obitelj ne znači automatski da će djeca preuzeti njihove stavove, no neke druge studije pokazale su da religioznost doista je nasljedna, piše Independent.

Čini se da i priroda i odgoj imaju ulogu u ovome. Jasno je da će odgoj utjecati na svjetonazore djece, no postoji i genetska osnova - oni skloniji vjeri nose određene gene.

Znanstvenici u studiji objašnjavaju da je stopa reprodukcije bila vjerojatno posve drugačija i neovisna o religioznosti i genetici, no stvari su se promijenile: ‘Do sredine 19. stoljeća znanstvena su otkrića počela utjecati na plodnost i natalitet, posebno u industrijski razvijenim zemljama.’

Iz drugih medija