Međunarodna filozofska konferencija Zagreb Applied Ethics Conference 2017: The Ethics of Robotics and Artificial Intelligence, koja je u organizaciji Udruge za promicanje filozofije održana u Matici hrvatskoj, bila je posvećena etici robotike i umjetne inteligencije.
Na konferenciji se govorilo o širokom rasponu etičke upotrebe robota: od medicine i upotrebe vojnih robota i autonomnih sustava naoružanja do utjecaja robota na međuljudske odnose, uključujući prijateljstvo i seks. Nastupilo je tridesetak znanstvenika iz Hrvatske i svijeta, među kojima i mlada turska filozofkinja Cansu Canca čija je specijalnost bioetika i medicinska etika. Cansu Canca diplomirala je i magistrirala na Bosporskom sveučilištu u Istanbulu, a tijekom izrade magisterija dio istraživanja obavila je na Sveučilištu u Osaki. Nakon toga je na Nacionalnom sveučilištu u Singapuru doktorirala s temom kupnje i prodaje organa.
Nedostaju organi
- Tijekom rada na doktoratu bila sam šest mjeseci u Ženevi u Svjetskoj zdravstvenoj organizaciji (WHO), a zatim na Harvardskoj medicinskoj školi gdje sam radila istraživanja. Nakon doktorata bila sam ponovno na Harvardskoj pravnoj školi gdje sam se bavila istom temom kupnje i prodaje organa. Nakon dvije i pol godine na Harvardu otišla sam na Sveučilište u Hong Kongu gdje sam bila predavačica do ožujka ove godine - rekla nam je Cansu Canca. Njezin doktorat o kupnji i prodaji organa privukao je veliku pozornost među stručnjacima jer se turska znanstvenica založila za uspostavljanje kontroliranog tržišta organa za transplantaciju.
- Da, ja sam za komercijalizaciju, ali pod određenim uvjetima. Prvo, ovdje govorimo o organima koji se uspješno transplantiraju, poput bubrega, pa i jetre. Riječ je o uspješnoj medicinskoj metodi. Drugo, to je procedura koja spašava život pacijenta. Ako osoba koja treba novi bubreg ili jetru ne ide na transplantaciju, njezin se život skraćuje i znatno gubi na kvaliteti. Dakle, pacijentima je važno osigurati da dođe do transplantacije. Kad bismo imali velik broj doniranih organa, ne bi bilo problema. No, to se nigdje ne događa, jer svuda u svijetu manjka organa za transplantaciju - rekla je Cansu Canca.
Prema podacima UN-a, ilegalna preprodaja organa čini od pet do deset posto svih transplantacija bubrega diljem svijeta. Tako se procjenjuje da se godišnje obavi oko deset tisuća transplantacija bubrega s crnog tržišta.
- Imati tržište na kojem će ljudi prodavati svoje bubrege razuman je način za rješavanje problema. Naravno, to bi trebalo biti regulirano i kontrolirano tržište, nikako ne zastrašujuća situacija u kojoj vi prodajete svoje bubrege online, pa se licitira tko će dati više novca. Možda bi država mogla otkupljivati organe i zatim ih distribuirati prema postojećoj listi čekanja za transplantaciju. Nikako nije ideja da najbogatija osoba prva dobije bubreg. Svi prodavači bubrega novac bi dobivali od države, a ne od pojedinačnih pacijenata - pojasnila je dr. Canca svoju ideju o kontroliranom tržištu organa za transplantaciju.
Umjetna inteligencija
Razgovor smo skrenule na umjetnu inteligenciju i robotiku. Zanimalo me kako se zainteresirala za tu tematiku. - Umjetna inteligencija ušla je u sva područja našeg života. I sve više prodire. Praktički sve što radite počinje uključivati neke oblike kompjutorskih algoritama u pozadini. Primjerice, svakodnevna interakcija s našim mobitelom ili kupnja uz pomoć kreditne kartice. Kako sam se bavila temama iz zdravstvene zaštite, spoznala sam da je umjetna inteligencija ušla i na to područje. To je prvi razlog moga interesa za tu tematiku - rekla je Cansu Canca te pojasnila i drugi razlog svoga interesa.
- U slučaju umjetne inteligencije još nemamo regulaciju. Nemamo ni javno mnijenje o toj problematici. Ako govorim o eutanaziji, pobačaju ili tržištu organa, vi već imate izgrađen svoj stav, a postoje i pravne regulative. To je konverzacija u kojoj imamo pozicije. No, ako govorimo o programu Siri u vašem iPhoneu, tu još nemamo pozicije. To je posve nova konverzacija u našim životima - rekla je Cansu Canca. Glavnom etičkom dvojbom oko umjetne inteligencije smatra opasnost da nas počne kontrolirati.
- To je najveći strah. Umjetna inteligencija je svuda oko nas i sve više imamo interakciju s njom, a nove su generacije u interakciji s pametnim strojevima još i više od nas - kaže
Upitala sam je što misli o etičkim konzekvencijama seksa s robotima, na što se nasmijala.
- To nije nešto što je u fokusu mojih istraživanja i razmišljanja. No, generalno govoreći, nemam negativan stav o seksualnom korištenju robota. Sve dok to ne rezultira lošijim ponašanjem kod ljudi, ne vidim zašto bismo trebali imati problem s tim. Ako koristite seksbota na način kako želite, a pritom ne tretirate ljude kao robote zanemarujući njihove potrebe i želje, ne mislim da je to problem. No, ako to djeluje na ljude da se počnu ponašati jedni prema drugima kao prema robotima tako da ignoriraju uzajamne želje, tada trebamo biti oprezni. Nemam empirijski odgovor na to pitanje - zaključuje.