Prošla godina bila je najtoplija u povijesti mjerenja, sudeći po međunarodnom izvješću koje je u četvrtak objavila američka Nacionalna uprava za oceane i atmosferu (NOAA), a ono uključuje i brojne druge podatke o klimatskim promjenama i nizu rekorda koji su oboreni upravo u 2016.
Radi se ujedno o najopsežnijem izvještaju o stanju klimatskih promjena koje je objavila neka američka državna institucija otkad je upravljanje Amerikom preuzela administracija predsjednika Donalda Trumpa, poznatog po skepsi u pogledu globalnog zagrijavanja, ali i po povlačenju SAD-a iz globalnog klimatskog sporazuma. Politico naglašava da ovo izvješće ne iznosi detalje o povezanosti klimatskih promjena s ljudskim aktivnostima koje su ih mogle ili jesu izazvale. Ti se podaci iznose u jednom odvojenom dodatku.
U izvješću naslovljenom 'Stanje klime', u čijoj je izradi sudjelovalo gotovo 500 stručnjaka, iznose se podaci koji potvrđuju spoznaje o porastu globalnih temperatura do kojih se došlo i prije Trumpova dolaska na vlast, a to uključuje porast globalne razine mora, ekstremne vremenske nepogode i smanjenje količine leda te snježnih padalina.
Prošla godina je bila treća zaredom koja je probila rekord u visokim temperaturama, ističe se.
NOAA i NASA stavile su još u siječnju svoje podatke na jedan kup i zajednički zaključile da je 2016. bila najtoplija otkad postoje mjerenja, no u najnovijem je izvješću taj zaključak dodatno potkrijepljen znanstveno prikupljenim podacima iz 60 država iz cijelog svijeta.
U nastavku slijede najvažniji zaključci koje NOAA iznosi u izvješću za 2016. godinu.
- Koncentracije stakleničkih plinova najveće su ikad zabilježene. Od 2015. do 2016. godine koncentracije ugljičnog dioksida zabilježile su i najveći godišnji porast u posljednjih 58 godina, dosegnuvši razine koje nisu viđene u mjerenjima ledene kore na Južnom polu koja predstavljaju period od zadnjih 800.000 godina.
- Globalne površinske temperature najviše su ikad zabilježene
- Razine mora su najviše od početka mjerenja. Na globalnoj razini more je prosječno više za 8.26 centimetara nego je bilo 1993., kada su započela satelitska mjerenja. Prošla godina je i šesta uzastopna u kojoj je razina mora porasla
- Ciklusi padalina postali su ekstremniji
- Arktik se zagrijava brže od ostatka svijeta
- Razina antarktičkog leda najniža je ikad zabilježena
- Alpski ledenjaci su se smanjili, što je već 37. uzastopna godina da se to dogodilo
- Bilo je više tropskih ciklona od prosjeka: 93 oluje, u usporedbi s prosjekom od 82 između 1981. i 2010. godine
Utjecaj klimatskih promjena na poplave u Europi
U članku objavljenom u časopisu Science skupina znanstvenika predvođena profesorom Günterom Blöschlom s Tehničkog sveučilišta u Beču utvrdila je da klimatske promjene imaju značajan utjecaj na tipično vrijeme u kojem se mogu očekivati poplave na europskom kontinentu. Prema ovoj studiji, u proteklih je 50 godina došlo do znatnih promjena pa se primjerice u nekim regijama, poput južne Engleske, poplave danas prosječno javljaju 15 dana ranije nego prije pola stoljeća.
No, promjene nisu svuda jednake: rijeke sjevernomorskog sljeva danas se prosječno iz korita izlijevaju osam dana kasnije nego prije 50 godina.
Znanstvenici ističu da poplave diljem svijeta izazivaju više štete od bilo koje druge prirodne katastrofe, procjenjuje se da godišnje izazovu štetu u iznosu od 100 milijardi dolara. Na poplave uz oborine utječe čitav niz faktora, primjerice vlaga samog tla ili način na koji se tlo koristi. U ovoj su studiji prikupljeni podaci s 4.262 hidrometrijske stanice u 38 europskih zemalja od 1960. godine, a analizom je utvrđen jasan, ali i kompleksan utjecaj klimatskih promjena na ovo pitanje.
Promjene su najvidljivije na sjeveroistoku Europe gdje zbog ranijeg otapanja snijega i proljetne poplave nastupaju ranije nego nekad. Na gotovo polovici tamošnjih mjernih postaja poplave su započinjale barem osam dana prije nego pola stoljeća ranije.
Najdrastičnije promjene zabilježene su na zapadnim rubovima Europe, od Portugala do južne Engleske, gdje poplave na polovici mjernih postaja kreću 15 dana ranije nego nekad, a na četvrtini postaja uranile su za više od 36 dana u odnosu na 1960. godinu. Na ovom području problem ne predstavlja otapanje snijega, nego natopljeno tlo, s obzirom da su jeseni izrazito kišne.
Znanstvenici su objavili i kartu na kojoj su izdvojili četiri regije koje obuhvaćaju područja na kojima se događaju najznačajnije promjene. U jednoj od njih nalaze se dijelovi Španjolske i Francuske uz obalu Sredozemnog mora te Hrvatska, Slovenija, Crna Gora, dio Albanije i krajnji sjeveroistok Italije.
Kada je riječ o našim područjima, navodi se da se tipičan period izlijevanja rijeka pomaknuo za pet dana prema naprijed u odnosu na prije pola stoljeća. Navodi se također da na sjeverni Jadran, odnosno ciklonalne aktivnosti na tom području, snažan utjecaj ima Atlantski ocean i fenomen poznat kao Sjevernoatlantska oscilacija, koja 'gura' dio velikih olujnih sustava s oceana unutar kontinenta i 'prebacuje' ih povremeno sve do sjevernog Jadrana, što rezultira obilnim padalinama prema kraju svake godine i intenzivnijim nevremenima u zimskom periodu. (JL)