MEDICINA

NOVI USPJEH TIMA DIMITRIJA KRAINCA Hrvatski student otkrio kako propadaju neuroni kod Parkinsonove bolesti

Skupina znanstvenika pod vodstvom prof. Dimitrija Krainca, svjetski uspješnog bivšeg studenta Medicinskog fakulteta u Zagrebu, otkrila je toksičnu kaskadu koja vodi do propadanja neurona kod Parkinsonove bolesti. Znanstvenici su također pokazali kako se intervencijom u ranoj fazi razvoja Parkinsonove bolesti može prekinuti degenerativni ciklus i poboljšati funkcija neurona.

Ovo važno postignuće objavljeno je u novom broju prestižnog časopisa Science.

Prvi znakovi Parkinsonova bolest nastaje zbog smanjenja lučenja dopamina u dijelu mozga koji ima važnu ulogu u kontroli voljnih pokreta. Zbog toga oboljeli gube sposobnost voljnog kretanja, mišići im postaju ukočeni, a ruke podrhtavaju. Sa starenjem ljudi prirodno gube dopaminske neurone, no oboljeli od Parkinsonove bolesti te neurone gube u tako velikom broju da preostale stanice nisu u stanju kompenzirati taj gubitak.

- Razumjeti kako i zašto ti neuroni umiru, važan je korak u razvoju terapija. Mi smo pokazali da u živčanim stanicama, koje smo uzgajali iz stanica kože bolesnika, postoji vremenski ovisna toksična kaskada. Ona počinje s disfunkcijom mitohondrija, staničnih organela koje su tvornice energije, a rezultira disfunkcijom lizozoma, staničnih tvornica za recikliranje otpada - pojasnio je Dimitri Krainc, predstojnik Klinike za neurologiju na Northwestern Universityju u Chicagu.

10 milijuna oboljelih

- Pokazali smo i da povećana stanična oksidacija oštećuje proteine i organele u stanici. To znači da je potrebno što prije kod pacijenata spriječiti povećanu oksidaciju, i to mnogo godina prije nego što se bolest manifestira. No, da bismo znali koji će ljudi oboljeti od Parkinsonove bolesti, nužno je primijeniti genetske testove - dodao je prof. Krainc. Njegov je tim otkrio i kako bi se primjenom specifičnih antioksidansa mogla prekinuti toksična kaskada koja dovodi do razvoja Parkinsonove bolesti.

Procjenjuje da diljem svijeta s tom bolešću živi više od 10 milijuna ljudi. Samo u SAD-u pogađa milijun ljudi, što je čini drugim najraširenijim neurodegenerativnim oboljenjem nakon Alzheimerove bolesti. Nažalost, Parkinsonova je bolest još neizlječiva, a znanstvenici i liječnici pokušavaju ublažiti njezine simptome.

- Pretkliničke studije za razvoj novih lijekova rade na modelima bolesti u miša. No, posljednjih se desetljeća u slučaju Parkinsonove i Alzheimerove bolesti pokazalo da ono što djeluje kod miševa nije učinkovito kod ljudi. U našoj smo studiji pokazali zašto miševi nisu dobar model za testiranje lijekova protiv Parkinsonove bolesti. Naime, biokemijski putevi koji su poremećeni u slučaju neurona kod oboljelih od Parkinsonove bolesti nisu poremećeni kod miševa - rekao je Dimitri Krainc, koji je prošle godine za svoja istraživanja Parkinsonove bolesti dobio nagradu Javits, koju dodjeljuje američki Nacionalni institut za neurološke poremećaje i moždani udar.

Počeci u Zagrebu

Dimitri Krainc (52) osnovnu je i srednju školu završio u Sloveniji, a Medicinski fakultet (MF) u Zagrebu. Nakon diplome otišao je na znanstveno usavršavanje na prestižni Harvard i u Massachusetts General Hospital, gdje je završio i specijalizaciju iz neurologije.

U jesen 2003. vratio se u Hrvatsku. Tada je postao predstojnik Neurološke klinike KBC-a Zagreb i profesor na Medicinskom fakultetu. Bio je i voditelj Centra za funkcionalnu genomiku, koji je bio zajednički projekt KBC-a i MF-a. No, njegov povratak u Hrvatsku bio je neuspješan, pa se vratio u Ameriku. Nakon više od dva desetljeća rada na Harvardu, 2013. godine prešao je na Northwestern University. Klinika za neurologiju, koju vodi, rangirana je kao jedna od deset najboljih u SAD-u na osnovi kliničkih, istraživačkih i medicinskih parametara. Dimitri Krainc je i direktor Centra za rijetke neurološke bolesti.

ELIPSO

Izdvajamo