MODERNA SVEMIRSKA UTRKA

OVO JE DESET NAJVAŽNIJIH SVEMIRSKIH MISIJA BUDUĆNOSTI Istražuju se asteroidi, gradi najveći radio teleskop, a neki se spremaju i na dolazak na Mars!

AUTOR:
  • OBJAVLJENO:
  • 26.09.2017. u 15:03

  • Profimedia, SIPA USA

    Lansiranje SpaceX Falcon 9 rakete

    Jedna od najuspješnijih svemirskih misija u povijesti, letjelica Cassini, izgorjela je u Saturnovoj atmosferi 15. rujna, gotovo 20 godina nakon lansiranja te 13 godina istraživanja najljepšeg planeta Sunčeva sustava.

    Dok se zaljubljenici u svemirska istraživanja diljem svijeta još uvijek opraštaju od Cassinija gledajući spektakularne fotografije koje nam je letjelica slala svih ovih godina, svemirski vizionari gledaju u budućnost.

    Donosimo vam stoga popis 10 najvažnijih misija i pothvata koje nas čekaju idućih godina i desetljeća.

    LISA (Laser Interferometer Space Antenna)

    Pokretač projekta: ESA

    Cijena: oko dvije milijarde dolara

    Lansiranje: 2034. godine

    LISA će biti prvi svemirski detektor gravitacijskih valova. Riječ je o putujućim deformacijama prostor-vremena čije su postojanje 2016. godine potvrdili znanstvenici projekta LIGO. Inače, postojanje gravitacijskih valova još je prije 100 godina predvidio Albert Einstein. LISA će biti svemirski opservatorij sastavljen se od tri letjelice, međusobno udaljene pet milijuna kilometara. Kad gravitacijski val napravi poremećaj prostor-vremena između dviju letjelica opazit će se promjena udaljenosti metodom laserske interferometrije.

    Breakthrough Starshot

    Pokretač projekta: Zaklada Breakthrough

    Cijena: 100 milijuna dolara

    Lansiranje: 2036. godine

    U sklopu potrage za izvanzemaljskim životom, Zaklada Breakthrough najavila je projekt Starshot čiji je cilj zvjezdani sustav Alpha Centauri, udaljen od nas 4,2 svjetlosne godine. Planira se lansiranje nekoliko tisuća malenih sondi, velikih poput prosječnog mobitela, koje bi trebale do odredišta putovati oko 20 godina. Zakladu Breakthrough su 2012. godine utemeljili milijarderi Jurij Milner, Sergej Brin i Mark Zuckerberg, a kao svoga savjetnika angažirali su planetarnu znanstvenu ikonu Stephena Hawkinga.

    Prospector 1

    Pokretač projekta: Deep Space Industries

    Cijena: nepoznata

    Lansiranje: nakon 2020. godine

    Privatna svemirska kompanija Deep Space Industries (DSI) planira poslati malu letjelicu Prospector 1 na neki od obližnjih asteroida kako bi procijenila mogućnost iskorištavanja rudnih bogatstava u svemiru. - Korištenje resursa dobivenih u svemiru jedini je način da se trajno osigura razvoj svemirske industrije. Više od 900 novih asteroida koji prolaze blizu Zemlje otkrije se svake godine. Rudarenje materijala s asteroida omogućilo bi nove izvore goriva za letjelice daleko od površine našeg planeta, čime će naša vrsta dobiti uporište u svemiru - kaže Rick Tumlinson, čelni čovjek DSI-a.

    OSIRIS-Rex

    Pokretač: NASA

    Cijena: milijardu dolara

    Lansiranje: 8. rujna 2018. godine

    Cilj NASA-ine letjelice OSIRIS-Rex jest uzeti uzorak stijene s asteroida Bennu koji je otkriven 1999. i utvrđeno je da postoji mogućnost da će proći opasno blizu Zemlje u 22. stoljeću. Iako je rizik za Zemlju vrlo mali, NASA ga i dalje smatra jednim od najopasnijih poznatih asteroida. Letjelica OSIRIS-Rex u rujnu 2018. približit će se Bennu i pokušati ga slijediti, a zatim prodrijeti u njegovu orbitu, odakle bi trebala slati fotografije na Zemlju. Nakon godinu dana, letjelica će uz pomoć robotske ruke dugačke 3,3 metra uzeti uzorak prašine s asteroida, a njihov kontakt trajat će samo pet sekundi. NASA se nada da će tim potezom dobiti najmanje 60 grama, a najviše dva kilograma prašine i kamenja. Nakon prikupljanja uzorka OSIRIS-Rex kreće natrag prema Zemlji, gdje bi trebao stići u rujnu 2023.

    Parker Solar Probe

    Pokretač projekta: NASA

    Cijena: 1,5 milijardi dolara

    Lansiranje: 2018. godine

    Parker Solar Probe bit će prva letjelica lansirana u Sunčevu atmosferu. NASA je ovu misiju nazvala ekstremnom, dok se znanstvenici nadaju kako će podaci koje će letjelica prikupiti poboljšati prognoze solarnih oluja i uvjeta u svemiru koji imaju utjecaj na život na Zemlji, satelite kao i na astronaute u svemiru. Sonda je otprilike veličine manjeg automobila, a njezina misija trajat će gotovo sedam godina.

    Square Kilometer Array (SKA)

    Pokretač: Globalni projekt u koji je uključeno 12 zemalja

    Cijena: 2,5 milijardi dolara

    Postavljanje: 2020. godine

    Square Kilometer Array (SKA), površine jednog četvornog kilometra, bit će najveći radio-teleskop na svijetu. Željelo ga je više zemalja, ali naposljetku bit će postavljen u Australiji i Južnoj Africi. Square Kilometer Array će biti oko 50 puta precizniji i 10.000 puta brži nego najbolji i najmoderniji radio-teleskopi koji su trenutačno postavljeni na svijetu. Znanstvenici se nadaju da će SKA revolucionarizirati naše znanje o svemiru, ali i pospješiti potragu za izvanzemaljskom inteligencijom.

    Moderna svemirska utrka

    Pokretači: Privatne svemirske kompanije, među kojima SpaceX, Blue Origin i Virgin Galactic

    Cijena: 300 milijardi dolara godišnje

    Početak: u tijeku

    Za razliku od svemirske utrke šezdesetih godina, u čijoj je pozadini bila bitka za vojnu nadmoć na Zemlji između dviju velesila, SAD-a i SSSR-a, u sadašnjem nadmetanju ističu se privatne kompanije koje omogućuju da prijevoz u svemir bude jeftiniji nego s državnim agencijama. Prednjači SpaceX Elona Muska koji tvrdi da je već tijekom idućeg desetljeća moguće slanje prvih ljudi na Mars dok bi u idućih 40 do 100 godina na tome planetu bilo moguće uspostaviti samoodržavajuću koloniju od oko milijun ljudi.

    Izdvajamo