Svi koji su ikad radili na nekom dosadnom ili teškom zadatku znaju kako se u stresom ispunjenoj svakodnevici ponekad jednostavno teško fokusirati. No, znanstvenici tvrde da imaju metode koje itekako mogu pomoći da zadržite koncentraciju, a prenosi ih BBC Capital.
Caroline Williams prenosi znanstvene tvrdnje koje temelje na rezultatima raznih istraživanja kojima je cilj pronaći "lijek" za gubitak usredotočenosti.
'Zalutajte'
Iako ovaj savjet zvuči kontraproduktivno, postoji rastuće vjerovanje među psiholozima da čovjek postaje produktivniji ako su pri velikom stresu dopusti da se malo opusti, misli na nešto sasvim drugo, zabavi se i 'makne' misli od onog što mora obaviti. To će mozgu dati vrijeme da se 'oporavi' i kasnije odlučnije pristupi zadatku. Stvar je u tome da mozgu, kao i svakom organu, treba energije, pa će je opuštanjem prikupiti i imati više za traženje rješenja, učenje novih stvari, kreativnost i slično.
Dobro se nasmijte
Bez obzira na to koliko možda i volite svoj posao, fokusiranje na zadatak zahtijeva snagu volje. Nedavno istraživanje je pokazalo da je jedan od okidača za više volje i entuzijazma da se dobro nasmijete, pa to za nekog može biti gledanje kompilacije mačića koji se 'glupiraju' s igračkama, a nekome pak da navečer pogleda dobru komediju. Humor je dobar i na radnom mjestu pa se pokazalo da su poslovna okruženja u kojima vlada 'duhovita, prijateljska i nasmijana' atmosfera u pravilu i produktivnija nego ona gdje svi šute i bez riječi gledaju u svoje računalo.
Otežajte si
Iako mnogi tvrde da biste se trebali "riješiti svih vanjskih distrakcija dok obavljate nešto važno", Nilli Lavie sa Sveučilišta u Londonu tvrdi da je potrebno sabrati sve moguće informacije, i da će onda mozak "sam izbaciti višak i uočiti što je zapravo najbitnije". Teorija je to još iz 1995. godine koja tvrdi da kad se sve 'praznine popune', naglašeno ostaje samo ono što je bitno. Prema tome bi okruženje na poslu koje je bučno, otvorenog ureda i zbunjujuće bilo "bolje" nego tiho i mirno okruženje. No, dakako da postoje oni koji se protive ovoj teoriji i tvrde da bi dala suprotan efekt.
Prestanite raditi
Neke studije koje sežu još iz 90-ih tvrde da nam je mozak tako "isprogramiran" da i ne može funkcionirati u potpunosti duže od 90 minuta u komadu, i da mu onda treba pauza od 15 minuta. Nešto slično stručnjaci znaju savjetovati studentima koji uče za ispite - da uče neko vrijeme pa naprave manju pauzu pa nastave. Isto tako znanstvenici preporučuju za posao i obavljanje nekog zadatka. Malo ustanite, prošetajte, prekidajte što radite i onda se vratite "osvježeni" da nastavite. Tako ćete biti sigurni da u niti jednom trenu ne obavljate nešto automatski, 'kao robot', pri čemu se mogu dogoditi brojne greške, a vama pasti motivacija.
Ne trudite se tako jako
Kad se duže vrijeme morate fokusirati, vrijedi pravilo "manje je više". Tako je barem ako vjerujemo u istraživanje Joea DeGutisa i Mikea Estermana iz Massachusettsa, čije su studije pokazale da oni koji cijelo vrijeme "udaraju" maksimalno napeto i koncentrirano prođu gore na zadatku nego oni koji odrade dio pa uzmu kratku pauzu. Tvrde dakle da je bolje 'rasporediti' koncentraciju i duže obavljati zadatak nego 'sva jaja strpati u jednu košaru' jer ćete pregrijati mozak i izgubiti volju.