Kontroverzne izjave američkog republikanskog predsjedničkog kandidata Donalda Trumpa sve više zabrinjavaju svjetske znanstvenike. Nakon što je Trump u više navrata najavio da će SAD povući iz Pariškog klimatskog sporazuma, gotovo 400 poznatih svjetskih znanstvenika, uključujući i legendarnog Stephena Hawkinga, poslalo mu je otvoreno pismo.
- Napuštanje Pariškog klimatskog sporazuma svijetu bi poslalo samo jednu poruku, da SAD nije briga za klimatske promjene. Posljedice 'Parexita' po globalnu zajednicu bile bi teške i dugotrajne, i po naš planet i po vjerodostojnost SAD-a - kaže se među ostalim u pismu koje je potpisalo i 30 nobelovaca. Među njima su i Steven Chu, bivši Obamin ministar energetike, Eddy Fisher, Thomas Steitz i drugi.
Podsjetimo, krajem prošle godine u Parizu predstavnici 195 zemalja svijeta dogovorili su da će poduzeti mjere kako bi se razina porasta globalne temperature do kraja 21. stoljeća zadržala ispod dva Celzijeva stupnja, s težnjom da se taj porast zadrži na granici od 1,5 Celzijevih stupnjeva. Sporazum stupa na snagu kada ga ratificira barem 55 zemalja koje doprinose 55 posto globalne emisije stakleničkih plinova. Kina je odgovorna za više od 20 posto ukupne emisije, a slijedi SAD sa 17,9 posto doprinosa.
Zuckerberg daje milijarde za borbu protiv bolesti
Utemeljitelj Facebooka Mark Zuckerberg i njegova supruga Priscilla Chan najavili su prije nekoliko dana da će u idućem desetljeću uložiti više od tri milijarde dolara za napore na sprječavanju, liječenju i obuzdavanju svih bolesti koje muče čovječanstvo. Bračni par Zuckerberg-Chan predstavili su u San Franciscu program Biohub, partenerstvo Stanforda te kalifornijskih sveučilišta Berkeley i San Francisco koji će se usredotočiti na rad na razumijevanju temeljnih mehanizama bolesti i razvoj novih tehnologija koje će dovesti do djelotvorne dijagnostike i terapije.
Uz Billa Gatesa, Mark Zuckerberg najpoznatiji je američki filantrop. Kad je krajem prošle godine postao otac djevojčice Max, Zuckerberg, koji je “težak” 44,6 milijardi dolara, dao je 99 posto dionica Facebooka zakladi Chan Zuckerberg za liječenje bolesti, poboljšanje obrazovanja i borbu protiv klimatskih promjena.
Porijeklo Papuanaca
Većina ljudi izvan Afrike potomci su populacije Homo sapiensa koja je napustila afrički kontinent prije oko 75.000 godina. No, oko dva posto genetičkog materijala stanovnika Papue Nove Gvineje potječe iz ranijeg egzodusa modernih ljudi iz Afrike koji se dogodio prije oko 120.000 godina, zaključak je velike genetičke studije pod vodstvom Luce Paganija sa Sveučilišta Cambridge i Maita Metspalua iz Estonskog biocentra u Tartu.
- Papuanci dijele veći dio iste evolucijske povijesti kao svi mi neafrikanci, ali naša istraživanja pokazuju da oni mogu također imati ostatke evolucijskog poglavlja koje tek treba opisati - izjavio je dr. Luca Pagani. U tu studiju, objavljenu u vodećem svjetskom znanstvenom časopisu Nature, bilo je uključeno 98 znanstvenika iz 74 istraživačke skupine, među kojima i hrvatski znanstvenici, prof. Dragan Primorac, prof. Damir Marjanović i dr. Vedrana Škaro te dr. Lejla Kovačević Mulahasnović iz Bosne i Hercegovine.
Neutronski detektor na Ruđeru
Na Institutu Ruđer Bošković u Zagrebu prije nekoliko dana predstavljen je E-SiCURE, jedan od najvećih projekata iz NATO-ova programa Znanost za mir i sigurnost u Hrvatskoj.
E-SiCURE (Modificiranje silicij-karbida za pojačanu sigurnost na granicama i lukama) vrijedan je 396.500 eura, a iz NATO-a su nam partneri Portugal i Slovenija.
- Glavni je cilj trogodišnjeg projekta razviti neutronski detektor na bazi silicij-karbida - rekla je dr. Ivana Capan, voditeljica projekta E-SiCURE. Objasnila je da sadašnji neutronski detektori uglavnom rade na bazi He-3, izotopa helija koga nema u prirodi te dodala kako 31 posto novca projekta E-SiCURE dobiva naša zemlja. Detektor na bazi silicij-karbida služio bi za otkrivanje posebnih nuklearnih materijala u svrhu jačanja sigurnosti na granicama i lukama, a krajnji bi korisnik mogla biti Carinska uprava.
Zabavna inačica Nobela
Dok se u Stockholmu obavljaju pripreme za najavu dobitnika Nobelovih nagrada (koje ćemo saznati u prvom tjednu listopada), na Sveučilištu Harvard održana je 26. dodjela Ig Nobela. Zabavna inačica Nobela namijenjena je znanstvenicima koji su svojim bizarnim istraživanjima nasmijali ljude.
Primjerice, ovogodišnju nagradu za biologiju dobila su dvojica oxfordskih znanstvenika, Charles Foster i Thomas Thwaites. Foster je nagrađen za knjigu "Živjeti kao zvijer" u kojoj je opisao svoje eksperimente dok je pokušavao živjeti životom jazavca, a koji su uključivali i kopanje jazbine i hranjenje crvima. Thwaites je, pak, uz pomoć posebno izrađenih proteza pokušao živjeti kao jarac u Švicarskoj.
Ig Nobel za proučavanje razmnožavanja dodijeljen je pokojnom Ahmedu Shafiku iz Egipta, koji je umro 2007. godine, i to za znanstveni rad iz 1993. godine, kojim je dokazivao da su štakori koji nose gaće od poliestera ili mješavine pamuka i poliestera manje spolno aktivni od onih koji radije biraju pamučno ili vuneno donje rublje ili, u skladu s uobičajenim navikama štakora, rublje uopće ne nose.
Japanci Atsuki Higashiyama i Kohei Adachi osvojili su Ig Nobel za percepciju za znanstveni rad o tome kako predmeti izgledaju drukčije kad se sagnemo i promatramo ih kroz noge.
- Nagrade se dodjeljuju za sve što je neuobičajeno. Gotovo sve ostale nagrade dodjeljuju se za nešto najbolje ili najgore. Nama nije bitno je li nešto najbolje ili najgore - rekao je Marc Abrahams, urednik časopisa Annals of Improbable Research koji organizira dodjelu Ig Nobela.