U posljednjih 100 godina kvocijent inteligencije kod žena rastao je brže nego kod muškaraca. Sada su prvi put rezultati koje žene postižu na testovima inteligencije bolji nego kod muškaraca, ustvrdio je za Sunday Times poznati psiholog dr. James Flynn, profesor emeritus na Sveučilištu Otago na Novom Zelandu. James Flynn (78) slovi kao svjetski autoritet za IQ testove kojima se bavi gotovo 60 godina.
Uvjeti odrastanja
Postoji više definicija inteligencije, no uvriježena je da je to mentalna karakteristika koja uključuje snalaženje u novim situacijama, sposobnost učenja na osnovi iskustva te razumijevanje i korištenje apstraktnih pojmova. Inteligencija se mjeri IQ testovima koje je 1905. godine uveo francuski psiholog Alfred Bine kako bi mogao predvidjeti uspjeh djece u školi i identificirati one mališane kojima će u učenju trebati posebna pomoć.
No, povijest IQ testova puna je kontroverzi zbog razlika koje se uočavaju među spolovima i različitim etničkim skupinama. Iako je najbolji rezultat na IQ testu, čak 218 bodova, ostvarila jedna žena, Amerikanka Marilyn vos Savant (66), pripadnice slabijeg spola u posljednjih 100 godina u prosjeku su postizale pet bodova manje nego muškarci. Razlike među rasnim skupinama prvi je uočio američki psiholog Arthur Jensen sa Sveučilišta Berkeley koji je 1969. godine spoznao da afroamerička djeca imaju prosječan IQ 85, dok djeca bijelaca imaju IQ 100. Jensen je zaključio da je to velikim dijelom nasljedno, što je izazvalo skandal, a kritičari su tvrdili da je razlika u IQ rezultat različitih uvjeta odrastanja.
Razlika se topila
Među Jensenovim kritičarima bio je i Flynn, američki psiholog koji već desetljećima živi na Novom Zelandu. Flynn je uočio da IQ ljudi na Zapadu raste tempom od tri boda po desetljeću (u psihologiji se to naziva Flynnovim efektom). Drugim riječima, IQ modernih zapadnjaka u posljednjih 100 godina narastao je za 30 bodova.
Flynn je posljednjih godina svoje ideje testirao analizirajući nove IQ testove iz zemalja Zapadne Europe, Australije, Novog Zelanda, Argentine i Estonije. Ta je analiza pokazala da se razlika u kvocijentu inteligencije među spolovima posljednjih godina posve izgubila. Tako su razlike u Zapadnoj Europi minimalne, u Australiji muškarci i žene u prosjeku imaju isti IQ, a u Estoniji, Argentini i Novom Zelandu žene imaju lagano veći IQ od muškaraca.
Obaveze i posao
- To što vidimo posljedica je modernizacije. Složenost modernog svijeta utječe na jačanje kognitivne kompleksnosti mozga, što dovodi do povećanja našeg IQ-a - ustvrdio je Flynn.
- Taj napredak je uočljiviji kod žena nego kod muškaraca jer su u prošlosti bile u nepovoljnijoj poziciji - rekao je Flynn koji smatra da postoji nekoliko mogućih objašnjenja bržeg rasta IQ kod žena nego kod muškaraca. Prema jednom, žene vode mnogo zahtjevniji život balansirajući između obaveza u obitelji i posla. No, moguće je i to da žene imali blago viši potencijal inteligencije nego muškarci pa sada to počinju realizirati.
Razvoj i učenje
- Ovaj je rezultat u skladu s općenitim rezultatima istraživanja inteligencije, prema kojima ona nije nužno nasljedna već jako ovisi o razvoju i učenju - komentirala je dr. Dijana Dominis Prester, astrofizičarka sa Sveučilišta Rijeka. - Tijekom posljednjeg stoljeća žene su se u mnogo većoj mjeri počele obrazovati, raditi i sudjelovati u svim sferama rada i društva, što potiče i razvoj mentalne aktivnosti. No, s obzirom na to da još uvijek ne živimo u potpuno ravnopravnom društvu, žene često moraju uložiti mnogo više rada i truda da bi mogle opstati u strukama koje se smatraju ‘muškima’, npr. u znanosti, tehnologiji i poslovnom svijetu - zaključila je dr. Dominis Prester.
Dva skandala svjetskih razmjera završila ostavkama
Rasprava o razlikama u IQ među ženama i muškarcima vruće je znanstveno-političko pitanje, što je dobro osjetio Larry Summers, bivši rektor Harvarda. On je u veljači 2005. godine održao predavanje u kojem je, kao jedan od mogućih razloga nezastupljenosti žena u prirodnim znanostima, naveo “urođene razlike između muškaraca i žena”. To je izazvalo velik skandal i Summers je podnio ostavku, a na rektorskoj poziciji zamijenila ga je Drew Gilpin Faust, prva žena na čelu Harvarda.
Nobelovac James Watson, koji je 1953. godine otkrio strukturu DNK, što je najveće otkriće u biologiji 20. stoljeća, izazvao je skandal planetarnih razmjera kada je u listopadu 2007. godine u razgovoru za Sunday Times izjavio da su “crnci manje inteligentni od bijelaca”. Odmah je otkazana njegova turneja u Velikoj Britaniji, a Watson je ekspresno i umirovljen ( T. R.)