PARIZ - Europska svemirska agencija danas će u 13 sati održati tiskovnu konferenciju u kojoj će priopćiti najnovije otkriće Europskog južnog opservatorija, ESA-inog kompleksa u Čileu. Informacije s zatvorene konferencije medijima će biti dostupne tek u 19 sati.
Iako se službeno još ne zna koji je povod konferencije, njemački Der Spiegel objavio je prošli tjedan kako je ESO pronašao planet nalik Zemlji u orbiti oko zvijezde Proxime Centauri (Alpha Centauri C), udaljen samo 4,2 svjetlosne godine. Ukoliko se ova vijest pokaže istinitom, radilo bi se o najbližem mogućem planetu ikad otkrivenom, koji bi teoretski moglo biti moguće posjetiti unutar jedne generacije.
Der Spiegel tvrdi kako je dodatna zanimljivost da se planet nalazi u takozvanoj 'Zlatokosa zoni', na udaljenosti od matične zvijezde na kojoj bi površinske temperature mogle podržavati postojanje tekuće vode. Tekuća voda je, podsjetimo, jedan od glavnih preduvijeta za postojanje života.
Zvjezdani sustav Alpha Centauri
Alpha Centauri je zvjezdani sustav najbliži Sunčevom sustavu, u prosjeku udaljen 4,37 svjetlosnih godina od Zemlje. Radi se o trinarnom sustavu, u kojem tri zvijezde orbitiraju oko zajedničkog centra gravitacije. Dvije najveće zvijezde, Alpha Centauri A i Alpha Centauri B, toliko su blizu jedna drugoj da se na noćnom nebu doimaju kao jedna zvijezda, najsvjetlija u sazviježđu Kentaur. Obje se veličinom mogu usporediti sa Suncem - A ima 110% Sunčeve mase i 152% Sunčeve svjetline, dok B ima 91% Sunčeve mase i samo 45% svjetline. A je, poput Sunca, žuti patuljak klase G2 V, dok je B narančasti patuljak klase K1 V.
Alpha Centauri C, ili Proxima Centauri, je treći pripadnik Alpha Centauri sustava, vrlo mali crveni patuljak klase M6 Ve, čija je masa osmina Sunčeve. Toliko je mala i tamna da ju je na noćnom nebu nemoguće vidjeti golim okom. Proxima kruži oko zajedničkog centra mase zvijezda A i B na udaljenosti od oko 0,2 svjetlosne godine. Na svojoj sadašnjoj poziciji u orbiti oko zvijezda A i B nalazi se bliže Zemlji od njih, te je od nas udaljena samo 4,24 svjetlosne godine i trenutno je zvijezda najbliža Zemlji.
Breakthrough Starshot
Istraživačko-inženjerski pothvat Breakthrough Starshot cilja razviti i poslati minijaturnu solarnu jedrilicu prema sustavu Alpha Centauri brzinom od oko 20% brzine svjetlosti. Projekt su u travnju 2016. godine predstavili fizičar i investitor Yuri Miller, te slavni astrofizičar Stephen Hawking. U upravnom odboru tvrtke Breakthrough Initiatives sjedi i direktor Facebooka, Mark Zuckerberg.
Plan je poslati oko tisuću minijaturnih jedrilica u orbitu oko Zemlje, i potom ih lansirati prema Alphi Centauri uz pomoć lasera. Svaka letjelica bila bi veličine par centimetara, težine nekoliko grama. Umjesto pogona imale bi svjetlosno 'jedro', koje bi pogonili laseri postavljeni na Zemlji, snage do 100 gigawatta. Podatke bi slali natrag na Zemlju uz pomoć kompaktnih lasera koji bi koristili jedro kao antenu.
Uz planiranu brzinu od 15 do 20% brzine svjetlosti, jedrilice bi do Proxime Centauri stigle za 20 do 30 godina. Iako se čini kao dug period, radilo bi se o impresivnom postignuću. Najbrža ljudska sonda do danas, Voyager 1, putovao je 36 godina do ruba Sunčevog sustava, a do Proxime Centauri trebalo bi mu oko 74.000 godina.