Ljudi su bez sumnje najuobraženija vrsta koja hoda našim lijepim planetom. Cijeli svijet shvaćamo kao isključivo svoj i daleko premalen broj ljudi pomišlja na potrebe ostalih živih bića s kojima dijelimo Zemlju. Tek nekolicinu njih smatramo dosita inteligentnima, i to sudeći prema relativno nedavnim (zadnjih pedesetak godina) istraživanjima koja su nam otkrila da su naši rođaci primati izuzetno pametni, a tek malo za njima zaostaju slonovi, dupini, orke i neke vrste pasa.
Neke od životinja nepravedno smo okarakterizirali kao glupe, kao ptice, piše Guardian. Nathan Emery, autor nove knjige "Ptičji mozak: Istraga njihove inteligencije" i profesor na Sveučilištu Queen Mary u Londonu tvrdi da to nije slučaj:
- Studije ptičje inteligencije bile su osakaćene staromodnim idejama da su ptice glupe - kazao je autor čija knjiga pruža detaljni uvid u recentna istraživanja i eksperimente koji testiraju ptičju inteligenciju. Na temelju velikog istraživanja Emery je čak smatra da bismo neke ptičje vrste mogle nazvati "pernatim majmunima" s obzirom na njihovu inteligenciju.
Za ptice se smatralo da su glupe jer im nedostaje cerebralni korteks, zbog čega su znanstvenici desetljećima mislili da nisu sposobne za "više razmišljanje". No, sada se otkrilo da je drugi dio ptičjeg mozga, pallium, evoluirao do te mjere da pticama omogućava da izvršavaju zadatke za koje se prije smatralo da nisu mogući bez cerebralnog korteksa.
Tako se u knjizi navode primjeri vrana s Nove Kaledonije ili vrana s Havaja koje su u laboratorijima pokazale da su u stanju napraviti razna oruđa koja funkcioniraju po principu kuke uz pomoć grančica ili sličnog materijala. No, najveći problem u utvrđivanju ptičje inteligencije predstavlja činjenica da je tek maleni broj od 10 000 vrsta uopće testiran u eksperimentima kojima se utvrđuje inteligencija.
- Moja prognoza je da ćemo pernate genijalce naći i među rodovima djetlića, sokola i kljunorošaca, bazirano prema relativnoj veličini njihovog mozga i prema onome što znamo o njihovom ponašanju - rekao je Emery.